Pregled bibliografske jedinice broj: 509195
Eugenika : znanstveno ideološka mješavina
Eugenika : znanstveno ideološka mješavina // V. Mediteranski korijeni filozofije / Brčić, Marita ; Matijević, Mira ; Babel, Krešimir (ur.).
Split: Hrvatsko filozofsko društvo ; Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, 2011. str. 41-41 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 509195 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Eugenika : znanstveno ideološka mješavina
(Eugenics: mix of scientific and ideological components)
Autori
Kokić , Tonći
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
ISBN
978-953-164-155-5
Skup
V. Mediteranski korijeni filozofije
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 24.03.2011. - 26.03.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
eugenika; ideologija; znanost
(eugenics; ideology; science)
Sažetak
Eugenika je većinom shvaćena kao pseudoznanstvena ideja o nadmoći određenih pojedinaca i društvenih skupina te po povezanim kršenjima ljudskih prava velikih razmjera. Iz brojnih povijesno-kulturno- politički opterećenih značenja eugenike moguće je izvući njezino suvremeno određenje kao teorijsko- praktičnog poduhvata koji cilja poboljšanju genskog sastava ljudskih populacija. Struktura eugeničke teorije, nasuprot predteorijskoj ideji, poklazuje da je ova nije čista pseudoznanstvena teorija nego mješavima znanstvenih i ideoloških elemenata koji zajedno utemeljuju eugeničku teoriju i praksu. Znanstvena pretpostavka je utemeljena u tvrdoj jezgri darwinističke inačice teorije evolucije o čvrstom ili tvrdom naslijeđivanju po kojoj slučajne mutacije prirodnim odabirom oblikuju jedinke i populacije sposobne za opstanak. Pretpostavka čvrstog ili tvrdog nasljeđivanja ne omogućava usavršavanje ili popravljanje nositelja gena, uz veliku vjerojatnost prijenosa istovjetnih gena na potomstvo. Neznanstvena pretpostavka je u ideološkoj tvrdnji o razlikovanju između boljih i nadmoćnih od lošijih i podčinjenih pojedinaca, skupina i ljudskih društava. Fenomenološke razlike između boljih i lošijih pojedinaca i skupina su u osnovi gotovo uvijek biološke utemeljene, čime se učvršćuje nepromjenjiva hijerarhijska tipologija pojedinaca i skupina. Pojmovna, metodološka i logička analiza iz perspektive filozofije znanosti pokazuje da su obje ove pretpostavke, o čvrstom nasljeđivanju i nepromjenjivoj hijerarhijskoj tipologiji vrijednosti, ujedinjene u eugeničku ideju i praksu koje unatoč postojanju znanstvenih elemenata tvore cjelovitu ideološku teoriju koja cilja postizanju društvene moći.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
