Naslov
Poljoprivreda i razvoj ruralnoga krajolika Ista i Škarde
(Agriculture and Development of Rural Landscape of Ist and Škarda Islands)

Autori
Faričić, Josip ; Čuka, Anica ; Colić, Vlatka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Otoci Ist i Škarda

Urednik/ci
Faričić, Josip

Izdavač
Sveučilište u Zadru ; Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije ; Ogranak Matice hrvatske u Zadru ; Hrvatsko geografsko društvo Zadar

Grad
Zadar

Godina
2010

Raspon stranica
573-598

ISBN
978-953-7237-75-2

Ključne riječi
Ist, Škarda, poljoprivreda, krajolik
(Ist, Škarda, agriculture, landscape)

Sažetak
Poljoprivreda, osobito stočarstvo i vinogradarstvo, stoljećima je činila jezgru išćunske i škarjanske ekonomije. Štoviše, ta je djelatnost značajno utjecala na oblikovanje kulturnoga krajolika te na način života. Poljoprivredna proizvodnja u višestoljetnim feudalnim okvirima bila je djelatnost putem koje su se otočani opskrbljivali hranom i različitim sirovinama za potrebe svojih kućanstava, a istodobno je osiguravala dobit (u naturi, manje u novcu) zemljoposjednicima. Postupan izlazak Ista i Škarde iz razmjerno krutih ekonomskih okvira feudalizma, koji je dovršen u drugoj polovici 19. st. otkupom zemlje od veleposjedničkih obitelji Lantana i De Ponte, nije automatski označio nagli prosperitet poljoprivrede. Štoviše, sukladno općim društveno-gospodarskim procesima, kao i ograničenjima prirodnih resursa u vrijeme znatnoga demografskog rasta, stanovnici Ista okreću se pomorstvu, osobito brodarstvu pri čemu postižu znatne uspjehe i postaju neovisniji o poljoprivredi. Zaokret u ekonomskoj orijentaciji Išćana ima temelje u višestoljetnom razvitku ribarstva, a posebno je motiviran problemima u vinogradarstvu uzrokovanim bolestima vinove loze (peronospora, filoksera), agrarnom prenaseljenošću, a zatim i iseljavanjem brojnih otočana. Sa smanjenjem uloge poljoprivrede u išćunskoj i škarjanskoj ekonomiji došlo je do nekoliko ključnih posljedica, među kojima treba izdvojiti postupno napuštanje obradivih čestica te zapuštanje čitavog sustava suhozida i otočnih poljskih putova, koji obrastaju izvornim eumediteranskim raslinjem, te gubitak ruralnih obilježja Ista, koji se funkcionalno zatvara u zonu naselja, koje je čvrsto povezano uz pomorstvo i druge tercijarne djelatnosti. Poljoprivreda se svela na najmanju moguću mjeru. Uglavnom služi za opskrbu otočnih kućanstava (pri čemu je često nedovoljna pa se prehrambene namirnice kupuju u mjesnim trgovinama ili u Zadru), a prostorno je vezana isključivo uz povrtlarstvo i skromno voćarstvo u okućnicama. Ekstenzivni poludivlji uzgoj sitne stoke po cijelom otoku Istu zapravo se i ne može smatrati pravom agrarnom aktivnošću, barem ne u okvirima suvremenoga stočarskog gospodarenja. Sukladno višedesetljetnom zanemarivanju poljoprivrede, nekadašnji je kulturni krajolik gotovo u cijelosti iščezao, a na otoku prevladava depopulacijski i deagrarizacijski krajolik u kojem se ističe neprohodna makija. Drevni krajolik otočnih suhozida i terasiranih padina tek je djelomično vidljiv, pa je tako taj važan dio otočne kulturne baštine zapravo skriven i nevaloriziran. Zapušteni agrarni prostor nije, međutim, trajno izgubljeni prirodni resurs. Činjenica da je tlo očuvano od mineralnih gnojiva i različitih pesticida omogućuje razvoj ekološke poljoprivrede, pri čemu se ta aktivnost može dobro uklopiti u mali komplementarni ekonomski sustav otoka u kojemu stožernu aktivnost danas čini turizam. Pri tome ostaje otvoreno pitanje tko će se baviti poljoprivredom kada na Istu nema dovoljno mladih i radno sposobnih stanovnika, a Škarda je u potpunosti depopulirala. Taj problem izražen je na većini hrvatskih, osobito malih i od kopna udaljenih otoka, a čini se da sve mjerodavne institucije, unatoč razmjerno velikim ulaganjima u otočnu (posebno prometnu) infrastrukturu od stjecanja hrvatske neovisnosti, zasada ne mogu pronaći optimalno rješenje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA