Naslov
Turizam – jezgra suvemene aktivnosti na Istu i Škardi
(Tourism – Nucleus of Economic Activity on Ist and Škarda Islands)

Autori
Faričić, Josip ; Mikuličić, Doris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Otoci Ist i Škarda

Urednik/ci
Faričić, Josip

Izdavač
Sveučilište u Zadru ; Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije ; Ogranak Matice hrvatske u Zadru ; Hrvatsko geografsko društvo Zadar

Grad
Zadar

Godina
2010

Raspon stranica
751-766

ISBN
978-953-7237-75-2

Ključne riječi
Ist, Škarda, Hrvatska, turizam
(Ist, Škarda, Croatia, tourism)

Sažetak
Turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti na otoku Istu. U suvremenim okolnostima on čini jezgru oko koje se okuplja glavnina društvenih i ekonomskih aktivnosti. To je zapravo jedina dinamična djelatnost koja se zbiva na Istu, a da neposredno utječe na financijsku dobit te promjene temeljnih otočnih funkcija, a sukladno tome i otočne fizionomije. Ist postupno nadopunjuje tradicionalnu ulogu radno-rezidencijalnog prostora novom ulogom prostora namijenjenog odmoru i rekreaciji. Pri tome se intenzivno vrednuje samo uski obalni pojas, osobito u zoni naselja, tj. uz uvale Široka, Kosirača i Mljake. Istodobno, Škarda je u tom smislu doživjela potpunu preobrazbu pa je to otok koji je vrednovan gotovo isključivo tijekom turističke sezone, prilikom boravka manjeg broja turista u obnovljenim starim kućama uz obale Trate, odnosno prilikom boravka nautičara u otočnim uvalama, osobito u Griparici. Bogata prirodna i kulturna baština čini glavni privlačni čimbenik poradi kojega turisti posjećuju Ist, Škardu, okolne otočiće i pripadajući akvatorij. Međutim, budući da je velik dio Ista i Škarde obrastao neprohodnom makijom, brojni su predjeli nedostupni, a elementi drevnoga kulturnog krajolika prekriveni sredozemnim raslinjem. S obzirom na geografski položaj u odnosu na najbliže kopno, i s time u vezi dostupnost Ista i Škarde kao turističkih odredišta, te s obzirom na malu površinu tih dvaju otoka, turizam nema obilježja masovnosti pa je moguće planirati održivi turizam – prisutan, koristan, ali nenametljiv i obazriv prema otočnom naslijeđu. Među oblicima turizma prevladavaju boravišni i nautički turizam, s time da prema službeno registriranom broju turista i noćenja prevladavaju sudionici nautičkog turizma. Valja istaknuti da se dio turista uopće ne registrira te da su nedostupni podatci o konkretnom financijskom učinku turističkog prometa. Smještaj i zadovoljenje osnovnih potreba turista (hrana, piće, ) omogućuju razmjerno bogati receptivni sadržaji, i to sobe u apartmanima i kućama za odmor, organizirana privezišta i sidrišta te nekoliko ugostiteljskih objekata. Isto tako, turisti na raspolaganju imaju dobro opskrbljene trgovine mješovitom robom te poštanski i lučki ured. Lokalna zajednica trudi se urediti prostor naselja kako bi postao ugodniji za život stalnih stanovnika te privlačniji turistima među kojima prevladavaju stranci, ponajviše iz Italije, Njemačke i Slovenije. Uvažavajući veliku važnost turizma, razvoj na Istu ne bi se smio osloniti samo na tu djelatnost već i na druge, osobito tradicionalne aktivnosti, koje će s njim biti komplementarne, ponajprije poljoprivreda i ribarstvo, a u manjoj mjeri obrti i dr., u kojima će se istodobno primjenjivati tradicionalna znanja i vještine otočana, ali i visoke tehnologije s najmanjim mogućim negativnim utjecajem na okoliš. Budući da na Istu ima vrlo malo stalnih stanovnika i to uglavnom starije životne dobi, turizam se može iskoristiti za ostvarivanje bližih kontakata, pa čak i prijateljstva između domicilnih stanovnika i turista. To i jednima i drugima boravak na otocima može uzajamno učiniti zanimljivijim i poučnijim (razmjena iskustava, učenje jezika, tradicionalnih obrta i sl.). U tom pogledu turizam ima i snažan socijalizirajući efekt jer ublažava osjećaj perifernosti i izoliranosti otočnog stanovništva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA