Pregled bibliografske jedinice broj: 507653
Utjecaj lokalizacije infarkta, ostatne sistoličke funkcije, vrste reperfuzijskog liječenja i dobi na učestalost ventrikulske ekstrasistolije i tahikardije u akutnom infarktu miokarda
Utjecaj lokalizacije infarkta, ostatne sistoličke funkcije, vrste reperfuzijskog liječenja i dobi na učestalost ventrikulske ekstrasistolije i tahikardije u akutnom infarktu miokarda, 2010., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Osijek
CROSBI ID: 507653 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj lokalizacije infarkta, ostatne sistoličke funkcije, vrste reperfuzijskog liječenja i dobi na učestalost ventrikulske ekstrasistolije i tahikardije u akutnom infarktu miokarda
(The influence of localization infarction, remaining systolic function, sorts of reperfusion treatment and age on frequency of ventricular premature beats (VPBs) and vetricular tachycardia (VT) in acute myocardial infarction)
Autori
Horvat, Davor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Osijek
Datum
15.12
Godina
2010
Stranica
107
Mentor
Vincelj, Josip
Ključne riječi
Akutni infarkt miokarda; Ejekcijska frakcija; Fibrinoliza; Primarna angioplastika; Ventrikulske ekstrasistole; Ventrikulska tahikardija
(Acute myocardial infarction; Ejection fraction; Fibrinolysis; Primary angioplasti; Ventricular premature beats; Ventricular tachycardia)
Sažetak
Cilj istraživanja bio je utvrditi kod ostatne EFLV<45% pojavu značajne ventrikulske aritmije (VA) (>10 VES/h, VES-ovi u paru ili VT) u akutnom anteroseptalnom, anterolateralnom, inferiornom i inferoposteriornom infarktu liječenom fibrinolizom ili PCI metodom. Utvrditi će se i utjecaj dobi na nastanak VA te učestalost novonastale VA nakon 6 mjeseci. Ovo istraživanje se provelo od početka siječnja 1999. godine do kraja prosinca 2010. godine u Općoj bolnici u Karlovcu. Bilo je 705 ispitanika, raspon dobi je bio od 27 do 86 godina, a srednja dob je bila 62, 35 godine. Bilo je 484 (68, 7%) muškaraca i 221 žena (31, 3%). U prvom načinu obrade ispitanici su se podijelili u pokusnu i kontrolnu skupinu prema EFLV-u. Kod nekih je bolesnika analiziran dugoročni ishod nakon 6 mjeseci, a ispitan je i prediktorski potencijal parametara logističkom regresijom. EFLV<45% povećava učestalost značajne VA u anteroseptalnom (P=0, 017), anterolateralnom (P<0, 001) i inferoposteriornom infarktu (P=0, 001) liječenom fibrinolizom te u anteroseptalnom infarktu (P=0, 001) liječenom PCI-om. Povećanje dobi nema utjecaj na učestalost značajnih VA (P=0, 002). Učestalost značajne VA nakon 6 mjeseci bila je veća u EFLV<45%. Muški spol važan je prediktor za VA, a EFLV>45% i fibrinolitička etrapija infarkta su važni protektori za nastanak VA.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Klinička bolnica "Dubrava",
Zdravstveno veleučilište, Zagreb,
Medicinski fakultet, Osijek,
Opća bolnica Karlovac
