Naslov
Zaštita vodnih resursa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
(Water Resources Protection in Dubrovnik-Neretva County)

Autori
Biondić, Božidar ; Biondić, Ranko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Konferencija "Voda - značajan prirodni resurs u razvoju Dubrovačko - neretvanske županije" - Zbornik radova / Biondić, Ranko - Dubrovnik : Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, 2011, 22-24

ISBN
978-953-95543-3-8

Skup
Voda - značajan prirodni resurs u razvoju Dubrovačko - neretvanske županije

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 22.03.2011. - 23.03.2011

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
zaštita vodnih resursa; prekogranični vodonosnici Hrvatske i BiH; Okvirna direktiva o vodama
(water resources protection; transboundary aquifers between Croatia and Bosnia and Herzegovina; Water Framework Directives)

Sažetak
Zaštita izvorišta vode za piće zakonska je obveza već više od dvadeset godina svih županija, gradova i općina i njihovih komunalnih poduzeća, koja se bave eksploatacijom i distribucijom vode za piće u Republici Hrvatskoj. Posebno je to važno i osjetljivo pitanje za krška područja Dinarida, koja svojim prirodnim karakteristikama upućuju na visok stupanj ranjivosti prirodnih sustava. Velike brzine podzemnih tokova i nizak stupanj samopročišćavanja podzemne vode razlog su velikih dimenzija potrebnih zaštitnih prostora, koji ponekad dosižu dimenzije i do više desetaka km2, gdje pažljivo odabranim restriktivnim mjerama i posebno aktivnim odnosom u zaštiti prostora treba osigurati održivost izvorišta, koja se koriste u javnoj vodoopskrbi stanovništva, a pritom ne zaustaviti neophodan razvoj. Hrvatska je već 1986. godine (NN 22/86) donijela svoj prvi Pravilnik o određivanju zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće, međutim u tom Pravilniku su krški vodonosnici zbog kompleksnosti dinamike površinske i podzemne vode ostavljeni slobodnoj procjeni istraživača (članak 4). Iskustva istraživača u Hrvatskoj, ali i iskustva naših istraživača u međunarodnim projektima postepeno su fokusirala tu kompleksnu problematiku prema standardima iskazanim u novom Pravilniku o zaštiti izvorišta vode za piće (NN 55/02). Obvezu novelacije svojih zona sanitarne zaštite izvorišta do 2007. godine izradilo je relativno malo vodoopskrbnih sustava u državi, ali danas je već situacija bolja i najveći dio komunalnih sustava je zadovoljio tu važnu zakonsku obvezu. Zašto je određivanje zona sanitarne zaštite mjera zaštite važno? U prvom redu radi zaštite vode koje stanovništvo koristi za piće, jer zdrava pitka voda je garancija dobrog zdravlja stanovništva, ali i mogućnosti profitnog razmišljanja kroz turizam i uključenje u tržište vode na Mediteranu. Zaštitne zone i mjere zaštite su obvezna podloga prostornih planova, pa prekasno donošenje Odluka o zaštiti izvorišta može imati trajni negativni utjecaj na kvalitetu vode. Veliki problem zaštite izvorišta vode za piće u našem krškom području je prostiranje zaštitnih zona u susjedne države, gdje naše jednostrane odluke više nemaju nikakve vrijednosti. To je upravo slučaj u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje se najveći dio slivova nalazi u susjednoj državi BiH, a izvorišta od vitalne važnosti za vodoopskrbu stanovništva su u Hrvatskoj. Jedan od najvećih krških izvora u Hrvatskoj Ombla i ostali izvori šireg Dubrovačkog područja (Slano, Zaton, Duboka Ljuta, Konavovska Ljuta) samo su svojim izvorišnim dijelom i zaista neposrednim slivom u našoj državi, a najveći dio sliva je u susjednoj državi BiH. Slična je situacija i s izvorištem Prud i vodoopskrbnim izvorom grada Metkovića. Na žalost svi ti izvori (osim izvorišta Prud) nemaju definirane zaštitne zone niti donesene županijske odluke o zaštiti i to je veliki rizik za izvorišta pitke vode cijele županije. Bilo je pokušaja izrade stručnih podloga za definiranje zaštitnih zona izvorišta Omble i drugih izvora još kasnih osamdesetih godina prošlog stoljeća, međutim Domovinski rat je prekinuo sve aktivnosti i grad Dubrovnik još danas nema Odluku o zaštiti izvorišta Omble iako cijeli svoj razvoj planira upravo na vodoopskrbi s tog izvora. Sreća je da u slivu još nema velikih opterećenja, koja su do danas mogla ugroziti kvalitetu vode izvorišta, međutim u budućnosti se planira izgradnja Jadransko-jonske autoceste i cijelog niza sadržaja, koji prate takove objekte. Kako danas prići problemu izrade stručnih podloga za efikasnu zaštitu izvorišta Ombla i drugih izvorišta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji? Nije to isti pristup kao prije osamostaljenja Republike Hrvatske. Ranije republičke granice u bivšoj državi nisu stvarali ograničenja u istraživanjima cjelovitog prostora sliva. Danas je situacija potpuno drugačija, jer su bivše republičke granice dobile status državnih, a pravila za formiranje istraživačkih projekata, izradu stručnih podloga i procedure donošenja odluka o zaštiti su potpuno različita. Republika Hrvatska je pred ulaskom u EU, a susjedna država BiH je pred otvaranjem postupka pridruživanja i naša je obveza prilagodbe svojih propisa o upravljanju vodnim resursima propisima EU (Okvirna direktiva o vodama – WFD ; ODV, 2000). Direktiva EU upućuje na bilateralnu suradnju u upravljanju vodnim resursima, pa i njihovoj zaštiti kao dijelu upravljanja kroz formiranje zajedničkih Povjerenstava. Jedan od zadataka Povjerenstva je usklađivanje Pravilnika o zaštiti izvorišta vode za piće za prekogranična područja, koji postupak je u tijeku. Dubrovačko-neretvanska županija treba svoju Odluku o zaštiti izvorišta pitke vode pripremati i donositi u skladu s Pravilnikom za prekogranične vodonosnike između BiH i Hrvatske, što podrazumijeva formiranje zajedničkog istraživačkog projekta sa istraživačima iz BiH. Za takav tip projekata je moguće osigurati financijska sredstva pristupnih i strukturnih fondova EU, a postoji mogućnost financiranja iz Svjetske banke. Međutim, u pitanju su sadržaji tih projekata, koji zasigurno ne smiju biti temeljeni na znanjima od prije dvadesetak godina, već u projekte treba unijeti nove metode i tehnologije, koje o prirodnim sustavima mogu dati daleko više informacija od nekadašnjih istraživanja. Sadržaji istraživanja i faze pripreme podloga i donošenja Odluka o zaštiti bit će propisani novim Pravilnikom o zaštiti izvorišta pitke vode u graničnim područjima BiH i Hrvatske. Dubrovačko-neretvanska županija je izuzetno bogata vodama, u ovom momentu relativno dobre kvalitete, koja se danas koristi isključivo za potrebe vodoopskrbe stanovništva županije i privrednih aktivnosti u regiji. Kada kažemo relativno dobre kvalitete tada uključujemo sve normalne probleme krških izvora i specifične u području delte rijeke Neretve, gdje su vodoopskrbni izvori ili pod povremenim utjecajem mora ili opterećenja iz sliva, prvenstveno iz susjedne države. Osim prirodnih izvora, u Dubrovačko primorje dotječu velike količine vode kroz hidroenergetski sustav HE Plat (oko 90 m3/s), koje se nakon proizvodnje električne energije otpuštaju u more. Prema tome, s jedne strane velike količine vode dobre kvalitete i s druge relativno malo korištenje te vode, što već odavna upućuje na razmišljanja o komercijalizaciji dijela tih rezervi na tržištu Mediterana, gdje voda nedostaje, ali do sada bez većih uspjeha. Novo društveno-političko preslagivanje država zasigurno će otvoriti nove mogućnosti plasiranja vode u vrlo osjetljivo tržište Mediterana. Vode su jedan od najznačajnijih prirodnih resursa Dubrovačko-neretvanske županije i stoga njihova zaštita u skladu sa pravilima EU i UN znači dugotrajnu sigurnost razvitka i ono što je za Dubrovnik i cijelu Hrvatsku sigurno najvažnije prosperitet turističkog razvoja u budućnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

POVEZANOST RADA