Pregled bibliografske jedinice broj: 507225
Polja u kršu Vrgorske krajine - opće značajke, problemi i mogućnosti vrjednovanja
Polja u kršu Vrgorske krajine - opće značajke, problemi i mogućnosti vrjednovanja // Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije / Matas, Mate ; Faričić, Josip (ur.).
Zadar : Split: Sveučilište u Zadru ; Kulturni sabor Zagore ; Ogranak Matice hrvatske u Splitu, 2011. str. 223-248 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 507225 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Polja u kršu Vrgorske krajine - opće značajke, problemi i mogućnosti vrjednovanja
(Karst Poljes in Vrgorac area - general characteristics, problems and possibilities of valorization)
Autori
Vukosav, Branimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije
/ Matas, Mate ; Faričić, Josip - Zadar : Split : Sveučilište u Zadru ; Kulturni sabor Zagore ; Ogranak Matice hrvatske u Splitu, 2011, 223-248
ISBN
978-953-7237-90-5
Skup
Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije
Mjesto i datum
Dugopolje, Hrvatska, 19.10.2010. - 21.10.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
krš; polje; VRgorsko polje; Jezero; Rastok; plavljenje; valorizacija; sociogeografski trendovi
(karst; polje; Vrgorsko polje; Jezero; Rastok; flooding; valorization; socio-geographic trends)
Sažetak
Vrgorska je krajina najjužniji predio Dalmatinske zagore, te odražava izrazite kontraste u prirodno-geografskim i socio-geografskim obilježjima. To se poglavito odnosi na razlike između sjeverozapadnih, izrazito brdskih i negostoljubivih zona s raštrkanim selima i zaselcima, te jugoistočnih područja plodnih polja u kršu koja su u prošlosti imala veliko značenje za prehranjivanje lokalnoga stanovništva. I današnji raspored stanovnika administrativnog prostora Grada Vrgorca, te samog naselja Vrgorac svjedoči o tradiciji naseljavanja u blizini polja Jezero i Rastok, unatoč konstantnoj depopulaciji cijele Vrgorske krajine tijekom 20. stoljeća. Složena hidrološka situacija i danas je uzrokom brojnih problema u vidu periodičnih plavljenja, što vrednovanje ovih polja u poljoprivrednom smislu čini otežanima, unatoč poduzetim zahvatima s ciljem skraćenja trajanja poplava. Danas, u izmijenjenim geopolitičkim i geoprometnim, kao i gospodarskim okolnostima, krška polja vrgorskoga prostora doživljavaju i novi socio-geografski moment u krajobraznom i funkcionalnom smislu.
Izvorni jezik
Hrvatski
