Naslov
Uloga elektromioneurografije u dijagnozi akutne aksonalne neuropatije kao varijante Guillian-Barreovog sindroma – prikaz dvaju bolesnika
(Role of electromyoneurography in dijagnose of acute axonal neuropathy as a variant of Guillian-Barre syndrome – case report on two patients)

Autori
Krakar, Goran ; Đuranović, Vlasta ; Lujić, Lucija ; Kniewald, Tihana ; Tešović, Goran ; Mejaški-Bošnjak, Vlatka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
IX. kongres Hrvatskog pedijatrijskog društva : knjiga sažetaka ; u: Paediatria Croatica 54 (2010) (S2) / - , 2010, 123-123

Skup
Kongres Hrvatskog pedijatrijskog društva, Požega (9 ; 2010)

Mjesto i datum
Požega, Hrvatska, 06.10.2010. - 09.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
elektromioneurografija; akutna aksonalna neuropatija; Guillian-Barreov sindrom
(electromyoneurography; acute axonal neuropathy; Guillian-Barre syndrome)

Sažetak
Guillain-Barreov sindrom (GBS) akutna je postinfektivna polineuropatija i sastoji se od 4 glavna podtipa, naj~e{; ; }; ; e akutne inflamatorne demijeliniziraju}; ; e polineuropatije (AIDP) te rijetkih akutne aksonske motorne neuropatije (AMAN), akutne aksonske motorne i senzorne neuropatije (AMSAN) te Miller-Fisherovog sindroma. U patofiziolo{; ; koj podlozi je postinfektivni autoimuni proces. Klasi~no se prezentira akutnom mi{; ; i}; ; nom slabo{; ; }; ; u, arefleksijom, simetri~no, uglavom na donjim ekstremitetima, te ascendentim razvojem s mogu}; ; no{; ; }; ; u zahva}; ; anja respiratorne muskulature, uz bolove i parestezije te afebrilnost. Va`no je istaknuti varijabilnost simptoma i tijeka, ~ak uz meningizam i hiperrefleksiju u aksonalnom obliku, s razvojem tegoba tijekom nekoliko dana ili fulminantno. U 20% slu~ajeva ne nalaze se povi{; ; ene vrijednosti proteina u cerebrospinalnom likvoru. Cilj ovog rada je prikazati dva bolesnika s rijetkim aksonalnim oblikom GBS-a, s razli~itom klini~kom prezentacijom te stupnjem o{; ; te}; ; enja aksona u EMNG-u. Prvi bolesnik je 7-godi{; ; nji dje~ak, hospitaliziran zbog akutne mi{; ; i}; ; ne slabosti donjih ekstremiteta, uz bolove u potkoljenicama nakon preboljene respiratorne infekcije, s razvojem tegoba kroz 5 dana. Na prijmu hoda samostalno uz pridr`avanje, atakti~no, hod na prstima, petama i ~u~anj onemogu}; ; eni, uz blagu slabost gornjih ekstremiteta, te oslabljene Ahilove reflekse. Nalaz cerebrospinalnog likvora bio je uredan. EMNG je pokazao blagi do umjereni AMAN na donjim ekstremitetima, izra`eniji proksimalno, uz uredne brzine i krajnje latence te odsutne F valove. Naknadno u~injena MR kralje`nice pokazala je postkontrastnu lumbalnu linearnu imbibiciju caude equine. Druga djevoj~ica (3, 5g), hospitalizirana zbog akutne mi{; ; i}; ; ne slabosti svih ekstremiteta, bez bolova, nakon preboljele respiratorne infekcije, s razvojem tegoba kroz 48 sati. Pri prijmu izrazita slabost donjih ekstremiteta, uz arefleksiju, hipesteziju potkoljenica s napredovanjem jake slabosti na gornje ekstremitete i aksijalnu muskulaturu tijekom prvog dana boravka, kad se zbog prijete}; ; e respiratorne insuficijencije premje{; ; ta u JIL Klinike za zarazne bolesti. Nalaz cerebrospinalnog likvora je pokazao blago povi{; ; ene vrijednosti proteina, MR kralje`nice uredan. EMNG je pokazao te{; ; ki AMSAN, uz izrazito reducirane amplitude na svim ekstremitetima, uredne do grani~ne brzine i krajnje latence, te odsutne F valove. Opisani slu~ajevi pokazuju varijabilnost simptoma u GBS-u i ja~inu lezije od blage do izrazito te{; ; ke. AMAN i AMSAN dijele zajedni~ki imunolo{; ; ki profil. U oba bolesnika naknadno u~injena antigangliozidna protutijela bila su pozitivna, osobito kod bolesnice. U diferencijalno dijagnosti~ki nejasnim slu~ajevima dodatno se isti~e uloga EMNG-a u postavljanju dijagnoze. U oba slu~aja provedeno je lije~enje imunoglobulinima i fizikalna terapija, a u bolesnice i plazmafereza te kortikosteroidi. U prvog bolesnika ishod je povoljan, dok je u bolesnice zasad oporavak vrlo spor.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA