Pregled bibliografske jedinice broj: 507150
Geoprometni aspekti razvoja pograničnog prostora Italija – Slovenija – Hrvatska
Geoprometni aspekti razvoja pograničnog prostora Italija – Slovenija – Hrvatska // Perspektive slovensko-hrvaške obmejnosti / Ratkajec, Hrvoje ; Kavrečič, Petra (ur.).
Koper: Univerza na Primorskem, Znanstvenno-raziskovalno središče Koper, 2009. str. 34-35 (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 507150 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Geoprometni aspekti razvoja pograničnog prostora Italija – Slovenija – Hrvatska
(Geographical and transport aspects of development of Italy – Slovenia – Croatia border area)
Autori
Magaš, Damir ; Blaće, Ante
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Perspektive slovensko-hrvaške obmejnosti
/ Ratkajec, Hrvoje ; Kavrečič, Petra - Koper : Univerza na Primorskem, Znanstvenno-raziskovalno središče Koper, 2009, 34-35
Skup
Perspektive slovensko-hrvaške obmejnosti
Mjesto i datum
Koper, Slovenija, 04.06.2009. - 05.06.2009
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
granica; Hrvatska; Italija; promet; Slovenija
(border; Croatia; Italy; Slovenia; transport)
Sažetak
Glavni zadatak rada je s geoprometnog aspekta objasniti ulogu graničnog područja triju susjednih država, Hrvatske, Italije i Slovenije u njihovom međusobnom prometnom povezivanju kao i važnost koju imaju u širem, međunarodnom smislu. Upravno-teritorijalno radi se o prostoru gradova Trsta i Milja te općine San Dorligo/Dolina u Italiji, gradova Koper, Izola, Piran te općina Hrpelje-Kozina i Ilirska Bistrica u Sloveniji te gradova Buje, Buzet, Umag i Novigrad i općina Brtonigla, Grožnjan, Oprtalj, Lanišće i Matulji u Hrvatskoj. U povijesno-geografskom smislu, to je nekad bio jedinstven prostor (dio Austrijskog primorja), posebno vrednovan zbog svog pomorskog značaja na koji su se vezivali i drugi vidovi prometa. Ta njegova uloga je ostala aktualna i danas, unatoč brojnim geopolitičkim promjenama koje su uslijedile. Važnost cestovnog prometa na tom području nezaustavljivo raste, budući da su Hrvatska i Italija, obje sa svoje strane granice sa Slovenijom izgradile autoceste ili poluautoceste, i da je neophodno da slovenska strane na svom teritoriju učini isto. Time bi Jadransko–jonska autocesta, kao važan i perspektivan europski prometni pravac počela ostvarivati svoju važnu ulogu. Izgradnja različitih kategorija prometnica postaje imperativ kad je poznato da svi sektori djelatnosti, posebice tercijarni i kvartarni ovise o dobroj prometnoj povezanosti. Za Slovensko primorje i cijeli hrvatski prostor Istre, koji se smatra turistički najrazvijenijim dijelom Hrvatske, kvalitetne prometnice su „conditio sine qua non“ jer na taj način gosti iz Austrije, Italije, Njemačke i drugih zemalja mogu brzo i sigurno doći do svojih odredišta. Naravno da je politika čimbenik, koji, u ovom slučaju kroz aspekt državnih granica, otežava da granični protok protječe bez teškoća, ali uvažavajući blisku budućnost ulaska i Hrvatske u Europsku zajednicu, odnosno daljnji tijek euroatlantskih integracija, očekuje se da će i to pitanje, uskoro biti uspješno riješeno.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geografija
POVEZANOST RADA
Projekti:
269-2693084-1177 - Geografske osnove razvoja litoralnih regija Hrvatske (Magaš, Damir, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Sveučilište u Zadru