Naslov
Vinjeračko-paške veze i obiteljski korijeni Anđele Serafine (Časne majke Gertrude) Magaš
(Connections Between Pag and Vinjerac and the Family Roots of Angela Serafina (Honourable Mother Gertruda) Magaš)

Autori
Magaš, Damir

Izvornik
Crkva i samostan paških benediktinki, Zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa u Pagu, 2004, Matica Hrvatska, Samostan benediktinki sv. Margarite u Pagu, Pag, 2010., m. ed.. Miroslav Granić, 249-272.,

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo

Godina
2010

Ključne riječi
Pag; Vinjerac; Anđela Serafina Gertruda Magaš; benediktinke; geografske veze
(Pag; Vinjerac; Angela Serafina Gertruda Magaš; benedictines; geographical connections)

Sažetak
Serafina Anđela (časna majka Gertruda) Magaš rođena je u Vinjercu 27. siječnja 1897. u hrvatskoj pomoračkoj i pobožnoj obitelji Nikole i Marte (r. Veršić), oboje iz Vinjerca, a u Pagu živjela i djelovala kao koludrica - benediktinka. U nizu vinjeračkih kćeri koje su svoje živote posvetile Bogu, molitvi i odricanjima, Gertruda Magaš je, posve sigurno, imala posebno istaknuto mjesto i ulogu. Po ocu potječe iz loze vinjeračkih Magaša koji su u mjestu imali važnu ulogu u 17. i 18. stoljeću, u 19. stoljeću se intenzivno bavili pomorstvom i iznjedrili više pomorskih zapovjednika, a u 20. stoljeću velikim dijelom iselili i raspršili se po gradovima u Hrvatskoj i izvan nje. Prezime Magaš je vrlo staro hrvatsko prezime, u hrvatskim krajevima rašireno i uz obalu Jadrana i u unutrašnjosti, i ima indoeuropski korijen. U Gertrudinom djetinjstvu Vinjerac je doživljavao svoj gospodarski vrhunac i uz Novigrad, bio je najznačajnije mjesto u općini. Koncem 19. i početkom 20. stoljeća župa je bila demografski najjača, broj jedrenjaka najveći, a mjesto je uz crkvu i župni ured sv. Ante imalo izgrađenu luku za pristajanje brodova male obalne plovidbe, dobre parobrodarske veze sa Zadrom, Rijekom, Pagom i Obrovcem, poštu, osnovnu školu, ispostavu lučkog i carinskog ureda, žandarmerijsku ispostavu, gostionicu, prenočište, nekoliko mesnica, pekaru, trgovinu. Preko Vinjerca se odvijao značajan prijevoz ravnokotarskog blaga na ljetne ispaše u Velebit i nazad. Mnoge obitelji, postupnim propadanjem jedrenjačke plovidbe i posebice zbog prilika u I. svjetskom ratu i poslije njega, osjećale su oskudicu, a raširile su se i bolesti: gripa "španjola" i sušica. U takvim prilikama, iznikavši u brojnoj obitelji, buduća je benediktinka proživljavala svoju mladost, prvo zaposlenje u Zadru u kući grofa Attemsa, i svoju odluku da se zaredi. Veze između Paga i Vinjerca tada su bile redovite i česte, bilo redovitim parobrodarskim prugama, bilo vinjeračkim jedrenjacima, pa je bio sklopljen i niz brakova. U Pagu je već u benediktinskom samostanu bila njezina teta Anica čs. Emilijana, a također u benediktinskom samostanu u Zadru bile su već dvije sestre iz Vinjerca, Antonija i Ivanica Knežević. Njezin lik ostao je u sjećanju Pažana i Vinjerčana kao ustrajno svjetlo nade i istinske vjere u trajne vrijednosti života. Njezina karizma bila je i ostala snažni mistični znak i poticaj kršćanima Paga, Vinjerca i podvelebitskog kraja kroz strpljivo djelovanje u mudrosti i ljubavi koja, kako je čvrsto vjerovala, jedina pobjeđuje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

Napomena
Rad sadrži opširne sažetke na engleskom i talijanskom jeziku: Connections between Pag and Vinjerac and the Family Roots of Angela Serafina (Honourable Mother Gertruda) Magaš ; I legami tra Vinjerac e Pago e le radici familiari di Angela Serafina (Madre badessa Gertruda) Magaš.

POVEZANOST RADA