Naslov
Obraštajne zajednice na mahovinama i makrofitima u potoku jankovac (papuk)
(Epiphytic communuties on mosses and macrophytes in Stream Jankovac (papuk))

Autori
Štafa, Dagmar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
16.03

Godina
2011

Stranica
53

Mentor
Špoljar, Maria

Neposredni voditelj
Ostojić, Ana

Ključne riječi
epifiton/mahovine/submerzni i emerzni makrofiti/trepetljikaši/kolnjaci
(epiphyton/moss/submergent and emergent macrophytes/ciliates/rotifers)

Sažetak
Istraživanja epifitona na mahovinama i makrofitima provedena su od svibnja do listopada 2008. godine u potoku Jankovac (Park prirode Papuk). Osnovne hipoteze ovog rada bile su da struktura stabljike makrofita utječe na sastav obraštaja u lentičkom području te da brzina strujanja vode i prekrivenost dna mahovinama utječe na sastav obraštaja u lotičkom području. Ciljevi ovog rada bili su utvrditi: 1. sezonske i prostorne promjene fizičko-kemijskih čimbenika vode ; 2. kvalitativni i kvantitativni sastav obraštajne zajednice na mahovinama u lotičkom području ; 3. kvalitativni i kvantitativni sastav obraštajne zajednice na makrofitima u lentičkom području ; 4. utjecaj abiotičkih i biotičkih čimbenika na kvalitativni i kvantitativni sastav epifitona. Od analiziranih fizičko-kemijskih čimbenika statistički značajne (p < 0, 05) prostorne promjene pokazivali su temperatura vode, konduktivitet, pH, koncentracija slobodnog ugljičnog dioksida, alkalinitet, koncentracija nitrata i brzina strujanja vode dok su sezonske promjene zabilježene za temperaturu vodu, alkalinitet, kemijsku potrošnju kisika, koncentraciju nitrata i brzinu strujanja vode. Kvalitativni i kvantitativni sastav zajednica epifitona značajno se razlikovao između mahovina i makrofita. U epifitonu mahovina raznolikošću su prevladavali trepetljikaši (40 svojti, 44%) dok su brojnošću dominirali kolnjaci (160.800 ± 513.400 jed/g ST, 83%). Između mikrostaništa s gustim slojem mahovina te mikrostaništa s raštrkanim busenima mahovina razlike spomenutih fizičko-kemijskih čimbenika i izvora raspoložive hrane dovele su do značajnih razlika u abundanciji (JI 12.800 ± 7.700 jed/g ST, JS 380.465 ± 75.000 jed/g ST) i bioraznolikosti epifitona (JI 39 svojti, JS 76 svojti). Trepetljikaši s 30 svojti (46%) i kolnjaci s 28 svojti (43%) dominirali su raznolikošću zajednica epifitona makrofita. Najveću brojnost u epifitonu makrofita ostvarili su trepetljikaši s 5.500 ± 11.400 jed/g ST (94%). Između makrofita najmanja raznolikost i brojnost (27 svojti, 1.100 ± 500 jed/g ST) zabilježena je na emerznoj vrsti Typha latifolia L. (rogoz) koja ima jednostavno građenu stabljiku dok je najveća raznolikost i brojnost zajednice epifitona (46 svojti, 13.600 ± 23.000 jed/g ST) bila na submerznoj vrsti Hippuris vulgaris L. (obični borak) s razgranjenom stabljikom. Kao i u dosadašnjim istraživanjima potoka Jankovac, ovim istraživanjem utvrđeno je da su mahovine u lotičkom području te makrofiti u lentičkom području okarakterizirani većom brojnošću i bioraznolikošću organizama u odnosu na druga staništa u vodama na kopnu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA