Pregled bibliografske jedinice broj: 50663
UTJECAJ NORME SJETVE NA VISINU STABLJIKE I DUŽINU KLASA NOVIH GENOTIPOVA OZIME PŠENICE
UTJECAJ NORME SJETVE NA VISINU STABLJIKE I DUŽINU KLASA NOVIH GENOTIPOVA OZIME PŠENICE // Postignuće i perspektive hrvatskog poljodjelstva / Kovačević Vlado (ur.).
Opatija: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2000. (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 50663 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
UTJECAJ NORME SJETVE NA VISINU STABLJIKE I DUŽINU KLASA NOVIH GENOTIPOVA OZIME PŠENICE
(INFLUENCE OF SOWING RATE ON STEM HEIGHT AND EAR LENGTH IN NEW WINTER WHEAT GENOTYPES)
Autori
Martinčić, Julijo ; Bede, Milutin ; Guberac, Vlado i Marić, Sonja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Postignuće i perspektive hrvatskog poljodjelstva
/ Kovačević Vlado - Opatija : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2000
Skup
XXXVI Znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 22.02.2000. - 25.02.2000
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
ozima pšenica; norma sjetve; visina stabljike; dužina klasa
(winter wheat; sowing rate; steam height; ear lenght)
Sažetak
Tijekom vegetacijske godine 1997./98. obavljena su istraživanja na četiri nova AG genotipa ozime pšenice (AG-45, Lara, Kruna i Lenta). Genotipovi su sijani u 4 različite norme sjetve (400, 500, 600 i 700 klijavih zrna/m2), a kao standardni kultivar korišten je kultivar Žitarka. Pokus je postavljen po split-plot metodi u 4 ponavljanja na osnovnoj parceli površine 7,8 m2.
Različite norme sjetve pokazale su statistički opravdan utjecaj (P<0,05) na visinu stabljike ispitivanih genotipova. Kod većih normi sjetve došlo je i do blagog povećanja visine stabljike. Međutim, ova je razlika u visini 1,90 cm, te u praksi ne bi trebala imati veći utjecaj na uzgoj.
Statističkom analizom rezultata ustanovljeno je da su ispitivani genotipovi imali visoko opravdan utjecaj (P<0,01) na visinu stabljike. Najnižu je stabljiku imao genotip AG-45 (76,22 cm). Ispoljene razlike u visini stabljike ovoga genotipa u odnosu na ostale ispitivane genotipove statistički su visoko opravdane (P<0,01).
Različite norme sjetve pokazale su statistički visoko opravdani utjecaj (P<0,01) na dužinu klasa ispitivanih genotipova. Manje norme sjetve imaju nešto duži klas, ali s obzirom da je ta razlika 0,27 cm ona u praksi, kao i u slučaju visine stabljike, ne bi trebala imati veći utjecaj na prinos zrna.
Ispitivani genotipovi pokazali su statistički visoko opravdan utjecaj na dužinu klasa. Najduži je klas imao genotip Lenta (9,77 cm). S dužinom klasa od 9,68 cm genotip AG-45 na razini je genotipa Lenta, dok ostali genotipovi imaju statistički visoko opravdano (P<0,01) kraći klas. Genotip Lara (7,59 cm) je bio na razini standardnog kultivara, dok su genotipovi AG-45, Kruna i Lenta imali statistički visoko opravdano duži klas od standardnog kultivara Žitarke (7,61 cm).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA