Naslov
Analiza biljnih ostataka iz srednjovjekovnog burga Vrbovca u Klenovcu Humskome
(Analysis of Plant Remains from the Vrbovec Medieval Fortified Town in Klenovec Humski)

Autori
Šoštarić, Renata ; Šegota, Vedran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Burg Vrbovec u Klenovcu Humskome : deset sezona arheoloških istraživanja

Urednik/ci
Tkalčec, Tatjana

Izdavač
Institut za arheologiju ; Muzeji Hrvatskog zagorja

Grad
Zagreb : Gornja Stubica

Godina
2010

Raspon stranica
247-253

ISBN
978-953-265-050-1

Ključne riječi
biljni ostaci, srednji vijek, burg Vrbovec, Klenovec Humski
(plant remains, Medieval, fortified town Vrbovec, Klenovec Humski)

Sažetak
Tijekom 2002., 2004., 2007. i 2008. godine vršena su intenzivna arheološko-konzervatorska istraživanja srednjevjekovnog burga Vrbovca u Klenovcu Humskom, smještenog na istaknutom brijegu oko 45 m iznad doline rijeke Sutle. Arheobotanički uzorci potječu iz različitih dijelova istraživanog burga, iz slojeva različite starosti: od prve polovine 12. do 16. stoljeća. Iz 16 uzoraka izdvojena su ukupno 2044 biljna ostatka, od čega je 98% karbonizirano, a identificirano je ukupno 99% nalaza. U uzorcima dominiraju ostaci žitarica koji čine 96% karboniziranih nalaza. Prema arheobotaničkim nalazima, na širem području srednjevjekovnog burga Vrbovca, u razdoblju od 12. do 16. stoljeća, uz manje oscilacije, bilo je razvijeno poljodjelstvo u kojem je dominirao uzgoj različitih žitarica, prije svega pšenice (Triticum aestivum grupa, Triticum sp., Triticum cf. spelta), zatim vrlo vjerojatno zobi (Avena sp.), dok su proso (Panicum miliaceum), ječam (Hordeum vulgare) i sirak (Sorghum bicolor) imali manji značaj. Od drugih kultiviranih vrsta malobrojnim nalazima su dokumentirani dinja/krastavac (Cucumis melo/sativus), bob (Vicia faba) i vinova loza (Vitis vinifera). Karbonizirani ostaci pratećih korova i ruderalnih biljaka također su nađeni u vrlo malom broju, što je donekle i očekivano, jer su se kulture obrađivale u okolici burga te pročišćene donosile i pohranjivale u njegovim ambarima i skladištima. Uz razvijeno poljodjelstvo važno je bilo i sakupljanje samoniklih korisnih biljaka poput lješnjaka (Corylus avellana), sljeza (Malva sp.) i kupine/maline (Rubus sp.). Dominacija žitarica, prije svega pšenice, te prisutnost drugih kultura (mahunarki, voća) i samoniklih plodova iz prirode u nalazima istraživanog lokaliteta uglavnom se podudara sa srednjevjekovnim nalazima iz susjednih područja. Nedostaju jedino egzotični „rimsko“-mediteranski elementi, što bi moglo ukazivati na dosta zatvorenu cjelinu, barem što se tiče proizvodnje hrane.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Arheologija

POVEZANOST RADA