Naslov
KOMPONENTE URODA ZRNA NOVIH KULTIVARA OZIME PŠENICE U KORELACIJI S NORMOM SJETVE
(CORRELATION BETWEEN KERNEL YIELD COMPONENTS OF NEW WINTER WHEAT CULTIVARS AND SOWING RATES)

Autori
Martinčić, Julijo ; Bede, Milutin ; Guberac, Vlado i Sonja Marić

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XXXV Znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem / Hitrec Igor - Opatija : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1999

Skup
XXXV Znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 22.02.1999. - 25.02.1999

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
ozima pšenica; kultivar; norma sjetve; komponente uroda; broj zrna; broj klasova; masa 1000 zrna.
(: winter wheat; cultivar; sowing rate; yield components; kernel number; ear number; 1000 kernel weight.)

Sažetak
Tijekom procesa oplemenjivanja i selekcije novih kultivara ozime pšenice velika se pažnja pridaje poboljšanju osnovnih komponenti prinosa zrna - broju klasova/m2, broju zrna po klasu i masi 1000 zrna. Stvaranje kultivara koji postižu veliki broj plodnih klasova po jedinici površine, veliki broj zrna po klasu i visoku masu 1000 zrna i kod rjeđeg sklopa značilo bi i postizanje visokog uroda zrna uz manja ulaganja, što je za proizvodnju pšenice u nas od velikog značaja. U okviru istraživanja o utjecaju normi sjetve (400, 500, 600 i 700 klijavih sjemenki/m2) na urod zrna ozime pšenice obavljena su i ispitivanja komponenti uroda zrna (broj klasova po jedinici površine, broj zrna po klasu i masa 1000 zrna) tijekom 1996/97 i 1997/98 godine na tri AG kultivara ozime pšenice Lara, Kruna i Lenta i na standardnom kultivaru Žitarki. Pokus je postavljen po split-plot metodi u 4 ponavljanja. Različite norme sjetve imale su statistički visoko opravdan utjecaj na broj klasova po jedinici površine. Najveći broj klasova postignut je normom sjetve od 700 klijavih sjemenki/m2 (783,38 klasova/m2). Ovaj je broj klasova statistički opravdano veći (P<0,05) u odnosu na normu od 600 sjemenki/m2, a statistički visoko opravdano veći (P<0,01) u odnosu na norme od 400 i 500 sjemenki/m2. Statističkom analizom dobivenih rezultata ustanovljeno je da sjetvena norma nema statistički opravdanog utjecaja na ostale dvije komponente uroda zrna - broj zrna u klasu i masu 1000 zrna. Ispitivani kultivari imali su statistički visoko opravdan utjecaj (P<0,01) na broj zrna u klasu, statistički opravdani utjecaj (P<0,05) na masu 1000 zrna, dok za broj klasova po jedinici površine nije bilo statistički značajnih razlika između ispitivanih kultivara. Najveći je broj zrna postigao kultivar Lenta (46,36 zrna), dok je najveću masu 1000 zrna imao kultivar Lara (45,72 g). Godina istraživanja imala je statistički visoko opravdan (P<0,01) utjecaj na visinu svih ispitivanih komponenti uroda, te su u prvoj godini ispitivanja postignuti značajno bolji rezultati nego u drugoj godini. Na osnovu dobivenih rezultata može se zaključiti da je moguć uzgoj ispitivanih kultivara u rijeđem sklopu, s obzirom da dvije od tri osnovne komponente uroda nisu bile pod utjecajem norme sjetve.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA