Naslov
Prirodno pomlađivanje bukovih šuma Nacionalnog parka Plitvička jezera na malim površinama
(Small-scale natural regeneration of the beech forests in the Plitvice lakes National park)

Autori
Magdić, Nikola

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.03

Godina
2010

Stranica
63

Mentor
Anić, Igor

Ključne riječi
Nacionalni park Plitvička jezera; obična bukva; Fagus sylvatica L.; šumski rezervat; bukove prašume; prirodno pomlađivanje
(National park Plitvice Lakes; Common beech; Fagus sylvatica L.; forest reserve; beech old growth forest; natural regeneration)

Sažetak
Istraživanje je obavljeno u Nacionalnom parku Plitvička jezera, u šumskom kompleksu obične bukve Medveđak. Pokusne plohe postavljene su u šumskoj zajednici ilirske brdske bukove šume s mrtvom koprivom (As. Lamio orvalae-Fagetum sylvaticae Ht. 1938), i to u sekundarnoj prašumskoj sastojini (šumski rezervat Medveđak) te u susjednim sastojinama koje su bile izvrgnute šumskouzgojnim postupcima. Ciljevi istraživanja bili su: ustanoviti gustoću, površinu i značajke pomladnih jezgri u šumskom rezervatu, ustanoviti kvalitativne i kvantitativne značajke pomlatka na pomladnim jezgrama u šumskom rezervatu, ustanoviti kvalitativne i kvantitativne značajke pomlatka na pomladnim jezgrama u gospodarenim sastojinama, usporediti značajke pomlađivanja na pomladnim jezgrama šumskog rezervata i gospodarenih sastojina. Rezultati istraživanja su pokazali kako se na 152 hektara površine šumskog rezervata Medveđak nalaze 163 pomladne jezgre. To je u prosjeku jedna pomladna jezgra po hektaru. Prosječna površina pomladne jezgre u šumskom rezervatu iznosi 44, 15 m2. Minimalna površina je 3, 14 m2, a najveća ustanovljena pomladna jezgra ima površinu od 471, 24 m2. 75% pomladnih jezgri je površine manje od 50 m2, a samo 5% pomladnih jezgri je površine veće od 150 m2. S porastom površine pomladne jezgre raste udjel običnog jasena u pomlatku. Prosječna gustoća pomlatka na pomladnim jezgrama u šumskom rezervatu iznosi 0, 8 kom/m2 dok je na pomladnim jezgrama u gospodarenim sastojinama 1, 3 kom/m2. To na površini od jednog hektara čini razliku od 5131 biljaka. Pomladak na pomladnim jezgrama u gospodarenim sastojinama u odnosu na pomladak na pomladnim jezgrama u šumskom rezervatu je za 90 cm dulji, za 95 cm viši, manjeg stupnja deformiranosti, izraženijeg visinskog prirasta, većeg promjera na pridanku, duljih pupova na terminalnom izbojku, duljih krošanja, većeg stupnja korelacije između promjera na pridanku i visine biljaka, češće oštećen od divljači i bolje oblikovanih vrhova. Pomlađivanje bukovih šuma posebne namjene se može obavljati metodama pod zastorom krošanja starih stabala, na malim površinama, u dugom pomladom razdoblju. Pomladnim sječama treba pomagati rast i razvoj pomlatka. Ako se sastojina prepusti spontanim prirodnim procesima pomlađivanje je otežano zbog usporavanja razvoja i povećane deformiranosti pomlatka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA