Naslov
Povezanost simptoma anksioznosti, depresije i načina suočavanja sa stresom s regulacijom glikemije u adolescenata sa šećernom bolesti tipa I
(Relationship between symptoms of anxiety, depression and coping styles and glycemic regulation of diabetes type I in adolescents)

Autori
Skočić, Milena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
14.05

Godina
2010

Stranica
112

Mentor
Rudan, Vlasta

Ključne riječi
anksioznost; depresiija; načini suočavanja sa stresom; šećerna bolest; adolescenti
(anxiety; depression; coping styles; diabetes mellitus)

Sažetak
Cilj istraživanja bio je ispitati postoje li razlike u intenzitetu simptoma anksioznosti, depresije i u načinima suočavanjima sa stresom između adolescenata oboljelih od šećerne bolesti tipa I s dobro reguliranom glikemijom i adolescenata oboljelih od šećerne bolesti tipa I s loše reguliranom glikemijom. Nadalje, dobiveni rezultati su uspoređeni s kontrolnom skupinom zdravih adolescenata. Metode: U svakoj od tri skupine bilo je sedamdeset adolescenata (dob 11 do 18 godina). Regulacija glikemije u adolescenata oboljelih od šećerne bolesti tipa I procijenjena je putem vrijednosti glikoliziranog hemoglobina (HbA1c). Ispitanici s dobro reguliranom glikemijom imali su vrijednosti HbA1C ispod 8%, dok su ispitanici s loše reguliranom glikemijom imali vrijednosti HbA1C iznad 8%. Intenzitet simptoma anksioznosti i depresije procijenjen je putem primjene kliničkih skala, kao i učestalost i učinkovitost korištenja pojedinih načina suočavanja sa stresom. Ispitanici sa šećernom bolesti tipa I i lošije reguliranom glikemijom značajno pokazuju veće rezultate depresivnosti od ispitanika s boljom regulacijom glikemije i zdravih ispitanika. Ispitanici sa šećernom bolesti tipa I koji imaju dobro reguliranu glikemiju se statistički značajno ne razlikuju od kontrolne skupine u mjeri depresije. Sve tri promatrane skupine značano se razlikuju u intenzitetu simptoma ukupne anksioznosti, pri čemu ispitanici sa šećernom bolesti tipa I i lošije reguliranom glikemijom pokazuju najveći intenzitet ukupne anksioznosti. Što se tiče načina suočavanja sa stresom, skupine ispitanika se međusobno razlikuju u većini načina suočavanja sa stresom, osim u mjerama podrške prijatelja, podrška obitelji, te u mjeri distrakcije. Ispitanici sa šećernom bolesti tipa I i lošije reguliranom glikemijom češće koriste izbjegavanje i emocionalno su reaktivniji, a manje koriste strategiju rješavanja problema i kognitivnu restrukturaciju u odnosu na ispitanike sa šećernom bolesti tipa I i dobro reguliranom glikemijom i zdrave adolescente. Zaključak: Simptomi anksioznosti i depresije, kao i manje korištenje strategija suočavanja sa stresom usmjerenih na problem te više korištenje strategija izbjegavanja i emocionalne reaktivnosti, češće se nalaze u adolescenata oboljelih od šećerne bolesti tipa I i lošije reguliranom glikemijom u odnosu na adolescente oboljele od šećerne bolesti tipa I i dobro reguliranom glikemijom te zdrave adolescente. Rezultati istraživanja ukazuju da bi simptomi anksioznosti i depresije, kao i načini suočavanja sa stresom rješavanje problema, kognitivna restrukturacija, emocionalna reaktivnost i izbjegavanje, mogli biti cilj psiholoških intervencija usmjerenih i na poboljšanje glikemične kontrole u adolescenata oboljelih od šećerne bolesti tipa I.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA