Naslov
Suvremena farmakoterapija demencija
(Contemporary pharmacotherapy of dementia)

Autori
Uzun, Suzana ; Mimica, Ninoslav ; Folnegović-Šmalc, Vera

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
"Za duševno zdravlje i međusobno razumijevanje" - Sažeci radova, Treći hrvatski psihijatrijski kongres / Hotujac, Ljubomir - Zagreb : Hrvatsko psihijatrijsko društvo, 2002, 118-118

Skup
Treći hrvatski psihijatrijski kongres

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 25.09.2002. - 28.09.2002

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
farmakoterapija; demencija
(pharmacotherapy; dementia)

Sažetak
Demencija je karakterizirana višestrukim kognitivnim deficitima koji uključuju oštećenja pamćenja. U tretmanu osoba s dijagnosticiranom demencijom Alzheimerova tipa danas se koriste inhibitori kolinesteraze. Početna doza donepezila je 5mg dnevno i doza se može povisivati do maksimalne dnevne doze od 10 mg dnevno. Terapija rivastigminom povisuje se sa 1.5 mg dva puta dnevno kroz dva tjedna na 3mg dva puta dnevno. U bolesnika kojidobro podnose terapiju, doza rivastigmina se može povisiti na 4.5 mg, odnosno6 mg dva puta dnevno. Najčešće nuspojave pri terapiji inhibitorima kolinesteraze, posebno na početku primjene lijeka, su u gastrointestinalnom traktu i uključuju gubitak apetita, mučninu, povraćanje i dijareju. Terapija vaskularne demencije ima težište na kontroli prepoznatih faktora rizika uz liječenje primarne vaskularne bolesti. Poremećaji u ponašanju u vidu agresivnosti i agitacije uočljivi su u 80% bolesnika s dementnim sindromom. U terapiji se tada primjenjujubenzodiazepini uz stabilizatore raspoloženja te antipsihotike ukolikokliničko stanje to indicira. kada su u kliničkoj slici uočljivi i depresivni simptomi, preporučuje se u terapiji primijeniti antidepresive, prvenstveno inhibitore ponovne pohrane serotonina. U kliničkoj procjeni uspješnosti potrebno je pored kliničkog pregleda bolesnika uzeti u obzir i heteroanamnestičke podatke dobivene od članova obitelji, odnosno skrbnika. Neuropsihologijska procjena kao i skala opće kliničke procjene dobri su pokazatelji efikasnosti provedene terapije na temelju koje se donosi odluka o daljnjim vidovima tretmana.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA