Naslov
Izložba Deutscher Werkbunda "Film und Foto" na zagrebačkoj "Međunarodnoj fotografskoj izložbi" i hrvatska fotografija početkom 1930-ih
(Exhibition of Deutscher Werkbund Film und Foto at the International Photography Exhibition in Zagreb and Croatian Photography in the Early 1930s)

Autori
Magaš, Lovorka

Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 34 (2010); 189-200

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
fotografija; Internationale Ausstellung des Deutschen Werkbunds Film und Foto (FiFo); Međunarodna fotografska izložba; Zagrebački zbor; Udruženje Forma; Udruženje fotografa; Foto-sekcija Hrvatskog planinarskog društva; nova vizija; nova objektivnost
(photography; Internationale Ausstellung des Deutschen Werkbunds Film und Foto (FiFo); International Photography Exhibition; Zagreb Fair; Association Forma; Photographers' Association; Croatian Mountaineering Society Photo Section; New Vision; New Objectivity)

Sažetak
Glasovita međunarodna putujuća izložba Deutscher Wekbunda "Film und Foto" (Fifo) zauzima važno mjesto u povijesti fotografije i predstavlja prekretnicu u poimanju i recepciji medija. Nakon premijere u Stuttgartu 1929., diljem je Europe promovirala novi smjer u fotografiji, te naznačila odmak od piktorijalizma prema novoj viziji i novoj objektivnosti. Koncepcija izložbe bila je otvorena i pluralistička, prikazala je široko djelatno polje suvremene fotografije – od umjetničke fotografije, znanstvenih i zračnih snimaka, reportaže do eksperimenata (fotograma) i primijenjene fotografije (plakata, fototipografije), te predstavila radove važnih osobnosti poput Moholy Nagyja, El Lissitzkog, Westona, Renger-Patscha, Man Raya, Atgeta, predstavnika sovjetske škole montaže i mnogih drugih. FiFo je u travnju 1930. održana na gospodarskom sajmu "Proljetni Zagrebački zbor" kao dio "Međunarodne fotografske izložbe" na kojoj su u zasebnim sekcijama prikazani i radovi jugoslavenskih amaterskih i profesionalnih fotografa. "Međunarodna fotografska izložba" je trebala popularizirati fotografiju među širokim slojevima, te biti ključna u jačanju te gospodarske grane u Kraljevini Jugoslaviji. Poticaj za gostovanje izložbe njemačkog Werkbunda dalo je novoosnovano zagrebačko društvo "Forma" koje je uz Zagrebački zbor i Udruženje fotografa bilo jedan od organizatora. FiFo je u Zagreb došla iz Beča, a na njoj su bili izloženi radovi brojnih avangardnih fotografa koji su istraživali pojam gledanja, ispitivali tehničke i optičke mogućnosti medija i pomoću neobičnih rakursa i kompozicija, krupnih planova i fotomontaža proizvodili "očuđenje" u prikazu zbilje, odnosno objektivno i trezveno prikazivali motive svakidašnjice. Izložba je bila manifestacija borbe za status fotografije koja se percipirala kao novi vizualni jezik, a na sižejnom, formalnom, stilskom i estetskom planu značajno je utjecala na hrvatsku fotografiju 1930-ih godina. Hrvatski su fotografi u vrijeme održavanja FiFo uglavnom bili pristaše reprezentativne, umjetničke fotografije i tehnički savršenih i dorađenih snimaka. Amaterska fotografija se, nakon perioda stagnacije prouzrokovanog Prvim svjetskim ratom, tijekom 1920-ih razvijala u okviru foto-sekcija brojnih planinarskih društava i unutar uskog tematskog okvira planinarske fotografije. Profesionalni fotografi su bili članovi Udruženja fotografa koje je u vrijeme izložbe aktivno radilo na poboljšanju svoga staleškog pitanja. Iako je stručna fotografija u velikoj mjeri bila vezana uz formu portreta i pod utjecajem želja publike (naručitelja), tih se godina u redovima profesionalaca javljaju i zanimljive autorske osobnosti poput Antonije Kulčar, Franje Mosingera i Rudolfa Firšta. Atelier Tonka je u međuratnom periodu ostvario brojne portrete u kojima je s dozom hollywoodskog glamura dokumentirao vrijeme "ludih dvadesetih", dok je Franjo Mosinger stvarao realistične portrete, ali i kompozicije simboličkog sadržaja. Osim njih, među fotografima koji su nagrađeni na "Međunarodnoj fotografskoj izložbi" se istaknuo i Rudolf Firšt s kompozicijama koje su tematski, tehnički (bez veće intervencije autora) i stilski (netipičan rakurs u snimanju svakodnevnog motiva) najbliže suvremenim europskim tendencijama predstavljenima u odjeljenju njemačkog Werkbunda. "Međunarodna fotografska izložba" je postigla zavidan uspjeh i uspjela u popularizaciji fotografije među najširim slojevima, te ključno utjecala na njezin razvoj u idućem desetljeću. Naime, 1930- ih dolazi do intenzivne međunarodne suradnje na polju fotografije, značajnih promjena (od izbora tema do načina prikazivanja i tehničkih inovacija) te uklapanja hrvatske fotografije u širi srednjeeuropski kontekst s radovima fotografa poput Mosingera, Toše Dabca ili Đure Janekovića.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA