Naslov
Alzheimerova bolest - jučer, danas, sutra
(Alzheimer's disease - past, present, future)

Autori
Mimica, Ninoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik sažetaka - 5. hrvatski psihijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem / Hotujac, Ljubomir - Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2010, 28-29

Skup
5. hrvatski psihijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 29.09.2010. - 03.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Alzheimerova bolest; demencja
(Alzheimer's disease; dementia)

Sažetak
Alzheimerova bolest (AB) već više od sto godina plijeni pažnju stručnih, ali sve više i laičkih krugova. Prvi ju je, 1906.g., detaljno opisao njemački psihijatar i neuropatolog Alois Alzheimer (1864-1915) pod imenom ''bolest zaboravljanja'' (njem. ''Die Krankheit des Vergessens''), a kasnije je njemu u čast ova bolest ponijela njegovo ime i ubrzo postala jedan od najpoznatijih eponima današnjice. Uz činjenicu da je Auguste D., kao pacijentica koja je prva opisana, imala samo 51 g kada je umrla, a i mnogi slučajevi koji su potom publicirani imali su sličan broj godina, uvriježilo se (pogrešno) mišljenje da se radi o bolesti koja napada mlađe ljude. Kako se prosječni ljudski životni vijek u svakoj deceniji prošlog stoljeća signifikantno produljivao, Alzheimer se sve češće bilježi u trećoj životnoj dobi, tj. kod osoba starijih od 65 godina. Danas najveći postotak oboljelih bilježimo među osamdesetogodišnjacima. Iako je trebalo vremena da se ovo usvoji, sada više nitko ne dvoji da je upravo pozna dob najbitiniji rizični faktor AB. Davno evidentirane histološke promjene u mozgu ovih bolesnika (senilni plakovii neurofibrilarni snopići) usmjerili su ovu bolest prema neurologiji, a to se bez obzira na razvoj biologijske psihijatrije dobrano i dan-danas održalo, dobrim dijelom i iz razloga što je psihijatrija oduvijek bila (i jest) stigmatizirana. Iako AB i nadalje slovi kao kronična, progresivna, i infaustna odnosno fatalna, bitno se promijenio stav glede trajanja bolesti. Naime, u većini slučajeve moguće je prolongirati nastup druge odnosno treće faze bolesti, te na taj način omogućiti bolju kvalitetu života oboljelih. Ne tako davno nije postojao niti jedan lijek koji je bio licenciran za AB, no danas postoji pet antidementiva odobrenih od strane Američke udruge za hranu i lijekove (FDA), koji predstavljaju standardno liječenje. S obzirom na intenzitet kliničkih ispitivanja u ovom području, za očekivati je da će se u skorijoj budućnosti pojaviti i prvi antidementiv koji će moći modificirati i samu bolest. S obzirom da osobe oboljele od AB često trebaju i brojne druge psihofarmake to je i razlog zašto se danas sve češće liječe ponovo kod psihijatra. Novije spoznaje o AB, recentna klinička ispitivanja antidementiva, poboljšana skrb za oboljele ali i njihove njegovatelje, sve veća spremnost suvremenog društva da se uhvati u koštac s rastućom problematikom, uvelike doprinosi destigmatizaciji i dedramatizaciji AB.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA