Naslov
Menadžment Alzheimerove bolesti
(Management of Alzheimer's disease)

Autori
Mimica, Ninoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik sažetaka - 5. hrvatski psihijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem / Hotujac, Ljubomir - Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2010, 164-164

Skup
5. hrvatski psihijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 29.09.2010. - 03.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Alzheimerova bolest; menadžment
(Alzheimer's disease; management)

Sažetak
Alzheimerova bolest (AB) je kronična, progresivna, degenerativna bolest srediđnjeg živčanog sustava koja ozbiljno zadire u sve segmente bolesnikova funkcioniranja. Obiteljsko, socijalno i profesionalno djelovanje tijekom vremena biva signifikantno narušeno. Danas, kada bolest nastojimo dijagnosticirati što ranije, bitno je oboljelima i njihovim obiteljima ponuditi kontinuirani i što kvalitetniji program liječenja i skrbi. Nakon (ranog) postavljanja dijagnoze indicireano je promptno liječenje jednim ili pak kombinacijom antidementiva, što predstavlja standardnu farmakološku terapiju AB, a uz to po potrebi se također daju i drugi psihofarmaci (antidepresivi, anksiolitici, hipnotici, antipsihotici i dr). S obzirom da se u Hrvatskoj niti jedan registrirani antidementiv ne nalazi na tzv. pozitivnoj listi HZZO-a, velika većina oboljelih ne liječi se adekvatno, jer nije u mogućnosti kupovati lijekove. Pored ove standardne (simptomatske) terapije važno je primijeniti i adekvatan nefarmakološki tretman prilagođen svakom oboljelom ponaosob, uz edukaciju njegovatelja i support istih. Skrb za oboljele od AB, poglavito u početnoj i srednjoj fazi bolesti, velikim dijelom na svojim leđima nose neprofesionalni njegovatelji koji se najčešće regrutiraju iz članova (uže) obitelji oboljelih. Udruge bolesnika predstavljaju značajan subjekt u procesu edukacije njegovatelja i obitelji oboljelih, pa ih je nužno dotirati i podupirati. Grupe samopomoći formirane unutar Udruga od velike su koristi u ohrabrivanju njegovatelja i prevenciji sagorijevanja (burn-out sindroma). U kasnijim, odnosno terminalnim fazama AB, kada obitelj najčešće nije u stanju adekvatno skrbiti za bolesnika, nužno je oboljelog smjestiti u specijaliziranu ustanovu. Ovdje se također postavlja pitanje cijene smještaja koja je najčešće visoka i mnogima nedostupna. S obzirom na dugovječnost suvremenog društva, potrebno je sve više i više smještajnih kapaciteta za oboljele od AB, pa je stoga pored izgradnje državnih specijaliziranih ustanova nužna u jednom dijelu i prenamjena postojećih Domova za starije osobe, uz izobrazbu kadra koji tamo radi. Hrvatska, kao zemlja čije prosječno stanovništvo jedno od najstarijih u Europi, treba napraviti akcijski plan za borbu s AB, tj. znatno ozbiljnije se pripremati za nadolazeću epidemiju AB u skoroj budućnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA