Pregled bibliografske jedinice broj: 505039
Terapijske smjernice u liječenju BAP-a
Terapijske smjernice u liječenju BAP-a // 5. hrvatski psihijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem : zbornik sažetaka / Hotujac, Ljubomir (ur.).
Zagreb: Hrvatski planinarski savez, 2010. str. 53-53 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 505039 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Terapijske smjernice u liječenju BAP-a
(Guidelines for therapy of Bipolar Affective Disorder)
Autori
Šagud, Marina ; Jakovljević, Miro ; Bajs, Maja ; Štrkalj-Ivezić, Slađana ; Mimica, Ninoslav ; Mihaljević-Peleš, Alma
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
5. hrvatski psihijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem : zbornik sažetaka
/ Hotujac, Ljubomir - Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2010, 53-53
Skup
Hrvatski psihijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem (5 ; 2010)
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 29.09.2010. - 03.10.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
BAP; smjernice
(Bipolar Affective Disorder; Guidelines)
Sažetak
BAP (bipolarni afektivni poremećaj) je složen poremećaj s mnogo različitih i promjenjivih kliničkih slika. Terapija je također složena i ovisi o fazi bolesti. Posljednjih godina raspolažemo sve većim brojem lijekova u ovoj indikaciji. Smjernice u terapiji BAP- a temelje se na dokazima koji proizlaze iz dvostruko slijepih kliničkih studija, otovorenih studija, meta- analiza, naturalističkih studija, prikaza slučajeva te dogovora stručnjaka. Najviše je dokaza kao i odobrenih lijekova, u terapiji manične faze, zatim faze održavanja, a manje miješane te depresivne faze, a još manje brzih izmjena faza te BAP-a tipa II. Malo je i podataka o terapiji osoba s komorbiditetom te u starijih osoba. Dok su stabilizatori raspoloženja već nekoliko desetljeća temelj liječenja BAP-a, danas terapiju prvog izbora prestavljaju i antipsihotici nove generacije. Prema ranijim algoritimima, terapija prvog izbora je u pravilu bila monoterapija. Unatrag nekoliko godina sve češće se, temeljeno na dokazima, primijenjujju kombinacije novih antipsihotika i stabilizatora raspoloženja, koje imaju veći i brži učinak u ublažavanju simptoma, a omogućuju i niže doze antipsihotika. Pri tome uvijek treba voditi računa o mogućim interakcijama. Primjena antidepresiva još uvijek je kontroverzna, no nikako se ne preporučuje njihova primjena u monoterapiji, kod brzih izmjena faza, kao ni primjena tricikličkih antidepresiva. Svaki lijek koji se primijenjuje u BAP-u može izazvati teške nuspojave. Stoga, umjetnost odabira farmakoterapije u BAP-u znači ''usklađivanje'' profila lijeka s profilom svakog individualnog bolesnika. Smjernice u terapiji BAP- a u pojedinog bolesnika treba primijenjivati u kontekstu aktualne kliničke situacije. U liječenju BAP-a bitan je individualni pristup, stoga izbor farmakoterapije ovisno o vrsti i težini simptoma, tijeku bolesti, somatskom i psihijatrijskom komorbiditetu, uključujući i konzumaciju sredstava ovisnosti te o suradljivosti bolesnika. U dugotrajnom liječenju BAP-a važne su i psihosocijalne intervencije. Krajnji cilj terapije je što duža remisija, te posljedično i funkcionalni oporavak.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinika za psihijatriju Vrapče,
Klinički bolnički centar Zagreb
Profili:
Ninoslav Mimica
(autor)
Alma Mihaljević-Peleš
(autor)
Marina Šagud
(autor)
Miro Jakovljević
(autor)
Slađana Štrkalj-Ivezić
(autor)