ࡱ> \^[aZbjbj** :bH=bH=b3'% 00000DDD8|D8";======$$daE0a00v00;;D'0> v> > 0|aa>  B :Velika utrka za velike mirovine ( asopis Banka online) Mirovine ostvarene pod povoljnijim uvjetima prili no su osjetljiva tema; mediji je jako vole, ali s druge je strane nepopularna kod politi ara, kako kod onih koji su na vlasti tako i kod onih koji su u opoziciji. Naravno, razlog tome je ato i oni sami "sudjeluju u utrci" za mirovinu pod povoljnijim uvjetima, a i zato ato pravo na takvu mirovinu ostvaruje i jako bitna interesna skupina u hrvatskom druatvu, a to su hrvatski branitelji. Hrvatski branitelji ujedno su i najbrojnija kategorija korisnika mirovina pod povoljnijim uvjetima. U prosincu 2010. bilo ih je 69.761, a u prosincu 2003. godine 32.249, ato zna i da im se broj u relativno kratkom razdoblju viae nego udvostru io. Na drugom su mjestu po brojnosti korisnici mirovina iz 2. svjetskog rata: sudionici NOR-a i pripadnici Hrvatske domovinske vojske 1941.-1945. U prosincu proale godine bilo ih je 55.558, ato je malo u odnosu na njihov maksimum krajem 1970-ih kad ih je bilo oko 300.000, ali puno s obzirom da je od rata proalo viae od pola stoljea. Mirovine iz 2. svjetskog rata mahom su obiteljske mirovine, dok meu braniteljskim mirovinama ostvarenim prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (ZOPHBDR) dominiraju invalidske mirovine (82%), slijede ih obiteljske (17%), a 1% korisnika prima najni~u mirovinu. Hrvatski ratni vojni invalid (HRVI) je hrvatski branitelj kojem je organizam oateen najmanje 20% zbog rane ili ozljede zadobivene u ratu, odnosno u zato eniatvu, s time da invaliditet mo~e proizai i iz bolesti koja je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta. Osim branitelja, primatelja mirovina iz 2. svjetskog rata i du~nosnika (zastupnici u Hrvatskom saboru, lanovi Vlade, suci Ustavnog suda, glavni dr~avni revizor, predsjednik) postoji joa devet kategorija korisnika mirovina po povoljnijim uvjetima. To su: 1) policijski slu~benici, zaposlenici s posebnim zadaama u Uredu za nacionalnu sigurnost i osobe koje rade na izvraavanju kazneno-pravnih sankcija; 2) pripadnici Hrvatske vojske; 3) pripadnici Hrvatskog vijea obrane (HVO); 4) rudari ugljenokopa Tupljak i radnici profesionalno izlo~eni azbestu; 5) redoviti lanovi HAZU-a; 6) pripadnici bivae JNA; 7) bivai politi ki zatvorenici; 8) savezni kadar (bivai delegati u Saveznom vijeu i Vijeu republika Skupatine bivae SFRJ koji su od 25.6.1991. do 8.10.1991. na poziv Vlade RH napustili du~nost delegata u tim vijeima i stavili se na raspolaganje Vladi RH); 9) lanovi Izvranog vijea Sabora, Saveznog izvranog vijea i administrativno umirovljeni javni slu~benici. Budui da se broj korisnika ije se pravo na povoljniju mirovinu odnosi na proali sustav smanjuje, a broj "novih" poveava, ukupan broj korisnika povoljnijih mirovina bio je relativno stabilan od 2003. do 2010. godine. U prosincu 2010. bilo ih je 177.205, ato je 15% ukupnog broja korisnika mirovina. Zanimljivo je da je upravo u 2010. doalo do najveeg pada broja korisnika povoljnijih mirovina i to zato ato je u toj godini bio najmanji porast korisnika braniteljskih mirovina prema ZOPHBDR-u: samo 3%. Usporedbe radi, 2007. godine njihov se broj poveao za 23%. 60% korisnika braniteljskih mirovina je izmeu 40 i 55 godina starosti. Osim brojnosti korisnika mirovina pod povoljnijim uvjetima, esto je sporna i visina njihovih prosje nih mirovina. Javnost je najosjetljivija na zastupni ke mirovine koje su u prosincu proale godine prosje no iznosile 8.925 kuna. Slijedile su ih mirovine redovitih lanova HAZU-a (7.976 kn) i braniteljske mirovine prema ZOPHBDR-u (5.285). Pozitivno je ato su zastupni ke mirovine unatrag posljednje dvije godine dvaput smanjenje za 10% jer su u prosincu 2008. iznosile visokih 10.172 kune. Najmanje mirovine meu posebnim kategorijama imaju pripadnici Hrvatske domovinske vojske (2.172) i sudionici NOR-a (2.671). Va~no je naglasiti da hrvatski branitelji, koji nisu HRVI, ostvaruju pravo na mirovinu prema opim propisima, odnosno Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO), uz primjenu nekih elemenata iz ZOPHBDR-a. Takvih je korisnika mirovina krajem proale godine bilo 20.000 i njihova je prosje na mirovina iznosila 2.102 kune. Oni ne ulaze u onih skoro 70.000 korisnika braniteljskih mirovina spomenutih na po etku teksta. Na~alost, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne objavljuje detaljne podatke o visini mirovina i sta~u za sve skupine korisnika povoljnijih mirovina ve samo za branitelje, vojsku i HVO. Iz tih se podataka mo~e ia itati nekoliko zanimljivosti. Primjerice, korisnici HRVI invalidske mirovine (56.537 korisnika) prosje no imaju 20 godina sta~a, ato je "samo" tri godine krae od sta~a korisnika invalidskih mirovina prema ZOMO-u (254.555 korisnika). Zatim, korisnici braniteljske najni~e mirovine (oko 300 korisnika) prosje no imaju mirovinu 2.300 kuna, a tolika je i starosna mirovina korisnika prema ZOMO-u, s time da iza prve prosje no stoji 5 godina sta~a, a druge 32 godine sta~a. Nadalje, prosje na obiteljska braniteljska mirovina prema ZOPHBDR iznosi 7.000 kuna, ato je 3,8 puta viae od obiteljske mirovine za korisni>@lnf h "D& f !!"$>%\%j%%%%|''))0*+N..04"455R5b55h66ӻӯӯӣhvNh<aJ h<aJU hh>aJ h>aJ h!5aJ h>5aJ7@n `!)5=,D$H N~UY$dh`a$gd3 $dha$gd3 $dha$gd#$dh`a$gd#$dh`a$gd< $dha$gd92$dh`a$gd!$dh`a$gd! $dha$gd>ke prema ZOMO-u. Tu mirovinu primaju lanovi obitelji poginulih branitelja ili preminulih korisnika HRVI mirovina i njih je oko 12.000. Svaka od posebnih kategorija ima posebno propisane uvjete za ostvarenje prava na povoljniju mirovinu. Pogodnosti su razne. Primjerice, za zastupni ku mirovinu dovoljno je 60, odnosno 55 godina starosti za ~ene, uz 25 godina sta~a i jedan puni mandat. Nadalje, njihova se mirovina ra una na potpuno druga iji na in. Kod ostalih se kategorija primjenjuje opa mirovinska formula, uz odreene izmjene, dok se zastupni ke mirovine ra unaju kao 65% od posljednje neto plae za 25 godina sta~a, a mo~e rasti ak do 85% posljednje neto plae. Redoviti lanovi HAZU-a imaju pravo na dodatak u visini prora unske osnovice koja je oko 3.300 kuna. Zanimljivo je da se povoljniji uvjeti prenose na lanove obitelji preminulih korisnika. To zna i da npr. udovice redovitih lanova HAZU-a imaju pravo na 70% dodatka kojeg su oni ostvarivali, tako da je u sustavu trenutno oko 50 korisnika obiteljskih HAZU mirovina s mirovinama od oko 6.300 kuna. Prosje na obiteljska du~nosni ka mirovina joa je vea. Namee se pitanje: koje je opravdanje za prenoaenje tih povoljnijih uvjeta u tolikoj mjeri na lanove obitelji preminulih korisnika povoljnijih mirovina? Povoljniji uvjeti kod branitelja su brojni. Primjerice, obiteljska mirovina temeljem smrti branitelja prouzro ene ranjavanjem, boleau, pogoraanjem bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ra una se sa sta~em od 40 godina, vrijednosnim bodovima na temelju posebno propisanih osnovica, osobnim bodovima koji su poveani do 45%, i propisanim polaznim mirovinskim faktorom. Braniteljima se za starosnu i za prijevremenu starosnu mirovinu osobni bodovi poveavaju za 10 do 30 posto ovisno o vremenu provedenom u ratu, ako temeljem sta~a ostvare pravo na mirovinu manju od one koja bi im pripala za 40 godina mirovinskog sta~a, s tim da tako izra unata mirovina nikako ne smije biti vea od one koja bi im pripala za 40 godina sta~a. Posebni uvjeti postoje i za HRVI mirovine. Bivai politi ki zatvorenici imaju poveane vrijednosne bodove ovisno o vremenu provedenom u zatvoru, policijskim slu~benicima se uz ostale pogodnosti ra una sta~ u poveanom trajanju (kao ato se i borcima iz NOR-a ra unalo sudjelovanje u ratu), radnici koji su izlo~eni azbestu mogu starosnu mirovinu ostvariti s 50, odnosno 45 godina ako su odreeni propisani dio radnog vijeka bili izlo~eni azbestu, odnosno imaju pravo na starosnu mirovinu bez obzira na sta~ i dob ako su se zbog azbesta razboljeli itd. Prema planu prora una za 2011. godinu, rashodi za mirovine ostvarene pod povoljnijim uvjetima iznose oko 6,9 milijardi kuna, ato je 4% manje nego u planu prora una za 2010. godinu i 4,6% manje nego u izvraenju prora una za 2009. godinu. Njihov udio u ukupnim rashodima za mirovine je oko 20%, udio u planu prora una za 2011. godinu 5,6%, a 70% rashoda mirovina ostvarenih pod povoljnijim uvjetima ine braniteljske mirovine (4,9 mlrd. kuna). Za mirovine iz 2. svjetskog rata iz prora una za 2011. planira se izdvojiti oko 600 mil. kuna. Od 2002. pa do 2009. imali smo sna~an rast prora unskih rashoda za mirovine pod povoljnijim uvjetima (s 3,5 na 7 mlrd. kuna), ali ini se kako je u posljednje tri godine ipak doalo do odreene stabilizacije visine tih rashoda. Prema Programu gospodarskog oporavka predvia se revizija sustava mirovina ste enih pod posebnim uvjetima, njihovo smanjivanje i priprema za postupno ukidanje pojedinih kategorija. Rokovi koji su bili zadani su svibanj i prosinac 2010. Ono ato je dosad napravljeno jest da su smanjene bruto mirovine za 10% po evai od srpnja 2010. godine, uz izuzetak mirovina ni~ih od 3.500 kuna, mirovina HRVI s oateenjem organizma 100% i mirovina rudara te radnika izlo~enih azbestu. 2002. godine takoer su bile smanjene zastupni ke, policijske i mirovine iz 2. svjetskog rata za 8-20%. Novost u ZOPHBDR je da bra ni drug, stupanjem u brak ili izvanbra nu zajednicu gubi prava koja ostvaruje kao lan obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja te umrloga HRVI iz Domovinskog rata, i da HRVI i hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata ne pripada pravo na najni~u mirovinu ako su u Registru branitelja evidentirani kao pripadnici neborbenog sektora. Zaklju no se iz svega mo~e vidjeti da je mirovinski sustav iskrivljen brojnim posebnim pravilima, a posljedica toga je dodatno slabljenje veze izmeu uplaenih doprinosa i same mirovine. Kad se ugrubo promatra itav mirovinski sustav, onda se mo~e rei da je velik broj umirovljenika na neki na in povlaaten, ne samo spomenutih 13 kategorija - u kontekstu toga koliko su doprinosa uplatili i koliko dugo primaju mirovine u odnosu na nedovoljno duga ak radni sta~. esto se spominje da je ste ena prava teako oduzeti. No, ipak ih nije nemogue oduzeti ili ih se mo~e barem korigirati. To i sama Vlada polako shvaa.     PAGE  PAGE 2 677*8T8B9 :":4:::;;&<^<<<<<=p>>>nAACC*D,DFbGGG H$H2H4HBHHHI^IIIJJJ4JrJJJT0JmHnHuh_ h_0Jjh_0JUhn2jhn2UhvNh&'aJhvNh!6aJhvNh!5aJhvNh2+aJ h!aJ h2+aJ h3 aJhvNh!aJ7YLZNZdZfZjZlZpZrZvZxZ|Z~ZZZZZZZZZh]h&`#$$pdh^pa$gd! $dha$gd!$dh`a$gd3 8 00P. A!"#$% Dps2&6FVfv2(&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv8XV~ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@_HmHnHsHtH<`< !NormalCJ_HmHsHtHLL ! Heading 1$$dh@&a$ 5OJQJRR ! Heading 3$$dh@&a$56CJOJQJNN ! Heading 4$$dh@&a$56OJQJDA`D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k (No List 4 @4 !Footer  9r .)@. ! Page NumberTT !Heading 1 Char5CJOJQJ_HmHsHtHV!V !Heading 3 Char"56CJOJQJ_HmHsHtHV1V !Heading 4 Char"56CJOJQJ_HmHsHtHBAB ! Footer CharCJ_HmHsHtHPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭Vc:E3v@P~Ds |w<v Y'b $$$'6UZ./YZ0  '!!8@0(  B S  ?mt" % 3'5'6'8'9';'<'>'?'W'Z' 67/1uwB D !!$$&&%'3'5'6'8'9';'<'>'?'W'Z' 7y '2'3'5'6'8'9';'<'>'?'W'Z'62'Z'w 3 $7)P.,n292rF5JC2+!"e&'3'5'@ZZZZ@ Y' 4UnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial?= *Cx Courier NewACambria Math"1 F0StgZ!GZ!G!4''2QHP ?,2!xx* d" Marijana BadjunMarijana BaunOh+'0x  4 @ LX`hpMarijana BadjunNormalMarijana Baun8Microsoft Office Word@,!@Zˣ@l݊Z!՜.+,0 hp|  IJFG'  Title  !"#$%&'()*+,-./013456789;<=>?@ABCDEFGHIJLMNOPQRTUVWXYZ]Root Entry FD_Data 21Table:> WordDocument:bSummaryInformation(KDocumentSummaryInformation8SCompObjr  F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q