Naslov
Etiologija tardivne diskinezije - pregled suvemenih spoznaja
(Ethiology of tardive dyskinesia - contemporary knowledge overview)

Autori
Bajs Bjegović, Maja ; Uzun, Suzana ; Rietchell, Marcella ; Jelačić, Patricia ; Mimica, Ninoslav ; Ivezić, Slađana ; Folnegović-Šmalc, Vera

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni

Knjiga
Knjiga postera stručnjaka Psihijatrijske bolnice Vrapče - 1978. - 2006.

Urednik/ci
Mimica, Ninoslav ; Jukić, Vlado

Izdavač
Klinika za psihijatriju Vrapče

Grad
Zagreb

Godina
2006

Raspon stranica
468-469

ISBN
978-953-97666-1-8

Ključne riječi
etiologija, tardivna diskinezija
(ethiology, tardive dyskinesia)

Sažetak
Prvi slučajevi tardivne diskinezije (TD) prouzročene antipsihoticima opisani su pet godina nakon uvođenja klorpromazina u psihijatrijsko liječenje. U stručnim se krugovima 1970. god. općenito prihvaća da je TD povezan s dugotrajnom neuroleptičkom terapijom. TD danas svrstavamo, prema američkoj klasifikaciji DSM-FV, u skupinu poremećaja pokreta prouzročenih lijekovima. Prema podatcima iz literature, opća proširenost je oko 20% medu pacijentima liječenima neurolepticima. Opća incidencija u mladih pacijenata je 5% godišnje, dok je kod starijih pacijenata 25% godišnje nakon jednogodišnje neuroleptičke terapije Etiološki čimbenici i patofiziološki mehanizmi TD-a do danas nisu poznati. Danas se spominje nekoliko hipoteza nastanka TD-a: 1. Dopaminska hiperosjetljivost 2. Deplecija gaba-ergičkog sustava (iscrpljivanje) 3. Neurotoksičnost 4. Strijatalna disregulacija. U radu se opisuje niz rizičnih čimbenika za razvoj TD-a. U zaključku se navodi da se tardivna diskinezija danas smatra nuspojavom antipsihotičke terapije, a javlja se u oko 20-30% bolesnika koji uzimaju neuroleptike. Duljina uzimanja, visina doze i potentnost neuroleptika najčešće se povezuju s povećanim rizikom za nastanak poremećaja. Ostali dosad opisivani rizični čimbenici su starija dob, alkoholizam, ženski spol i već postojeći diskretni pore-mećaji pokreta, te antipsihoticima inducirani ekstrapi- ramidni simptomi, a istražuje se i uloga pušenja, metaboličkih bolesli i ostalih psihičkih poremećaja te ozljeda mozga. Rasprave o tome je li tardivna diskinezija isključivo posljedica antipsihotika ili je čak dio razvoja samog shi- zofrenog procesa još uvijek traju. TD je značajan problem u svakodnevnoj kliničkoj praksi s obzirom na izbor antipsihotičke terapije, dijagnosticiranje samoga poremećaja i liječenje. S obzirom na to da je TD često ireverzibilan, estetski opterećujući za pacijenta te da otežava njegovo svako-dnevno funkcioniranje, mjere za prevenciju, otkrivanje, liječenje i praćenje tog poremećaja od izuzetne su važnosti u terapijskom planu za shizofrenog bolesnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

Napomena
Rad je prezentiran u obliku postera na Jednodnevnom simpoziju prigodom otvaranja Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, Zagreb, Hrvatska, 17. prosinca 1998.

POVEZANOST RADA