Naslov
Biološke osnove posttraumatskog stresnog poremećaja
(Biological background of posttraumatic stress disorder)

Autori
Uzun, Suzana ; Ljubin, Tajana ; Makarić, Gordan ; Mimica, Ninoslav ; Bajs-Bjegović Maja ; Jelačić, Patricia ; Jernej, Branimir ; Fornegović-Šmalc, Vera

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni

Knjiga
Knjiga postera stručnjaka Psihijatrijske bolnice Vrapče - 1978. - 2006.

Urednik/ci
Mimica, Ninoslav ; Jukić, Vlado

Izdavač
Klinika za psihijatriju Vrapče

Grad
Zagreb

Godina
2006

Raspon stranica
136-137

ISBN
978-953-97666-1-8

Ključne riječi
biološki, osnova, posttraumatski stresni poremećaj
(biological, background, posttraumatic stress disorder)

Sažetak
Posttraumatski stresni poremećaj je novi dijagno¬stički entitet koji je moguće promatrati tijekom razvojnih faza bolesti. Od prvog razmišljanja o posljedicama "shell shock-a" pokušalo se utvrditi da li postoji poremećaj nervnog sustava. Nakon 1. svjetskog rata govorilo se o "ratnoj neurozi", te su tako i započela preliminarna neurološka istraživanja traume. Od 1 91 8. do 1 980. godine traje proces uvrštavanja posljedica traume u klasi - fikacijski sustav bolesti. Kontinuirana istraživanja na životinjama i konstantnost istih posljedica u kliničkim slikama ljudi dala nam je mogućnost boljeg razumijevanja kliničkog stanja i mogućnost pronalaženja adekvatnijih terapijskih pristupa. Iz istraživanja na životinjama te iz neuropsiholo-gijskih ispitivanja poznato je da su u stresu aktivirane sljedeće strukture: limbički sustav, hipotala-mus, hipokampus, amigdalni kompleks, lokus ceruleus. Poznate su i neurotransmitorske alteracije u PTSP- u. U kliničkim studijama utvrđene su alteracije simpatičkog nervnog sustava i hipotalamičko-pituitarno- adrenalne osnove. Tijekom traumatskih doživljaja obično je organizam u stanju "patološke" tjeskobe, jer postoji fizička prijetnja cijelom organizmu. Naime, strah od ranjavanja, strah od smrti, aktiviraju "alarmnu" funkciju simpatičkog nervnog sustava. Iz rezultata istraživanja u svijetu može se zaključiti da trauma razara funkcije limbičkog sus¬tava. Mnoge kliničke studije pokazale su da se u osoba sa PTSP- poremećajem nalazi alteracija neuroendokrinog sistema što rezultira značajno nižom razinom kortizola u plazmi. Analiza nivoa kortizola u plazmi, udružena s ostalim kliničkim podatcima, može biti u budućnosti jedan od instrumenta za dijagnostiku i tretman stresom uzrokovanih poremećaja. Za sada još ne postoji jedinstvena i efikasna farmakološka terapija za PTSP- poremećaj. Gore navedene hipoteze potrebno je potvrditi daljnjim istraživanjima u svrhu pronalaženja efikasnijih metoda terapije i tretmana osoba sa PTSP- poremećajem.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

Napomena
Rad je u obliku postera prikazan na Znanstvenom simpoziju "40 godina molekularne biologije u Hrvatskoj - Retrospektiva i perspektiva", Zagreb, Hrvatska, 25. studenoga 1998.

POVEZANOST RADA