Pregled bibliografske jedinice broj: 504854
Prilog o političkim, gospodarskim i društvenim odnosima Hrvatske u XIX. stoljeću s posebnim osvrtom na djelo Frana Vrbanića
Prilog o političkim, gospodarskim i društvenim odnosima Hrvatske u XIX. stoljeću s posebnim osvrtom na djelo Frana Vrbanića // Rijeka, 10 (2005), 2; 199-212 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 504854 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prilog o političkim, gospodarskim i društvenim odnosima Hrvatske u XIX. stoljeću s posebnim osvrtom na djelo Frana Vrbanića
(Contribution to the discussion of the political, economic and social relations in Croatia in the 19th century with a special emphasis on the work of Fran Vrbanić)
Autori
Kaštela, Slobodan
Izvornik
Rijeka (1330-6995) 10
(2005), 2;
199-212
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
Vrbanić; Hrvatska; 19. stoljeće; politički; gospodarski i društveni odnosi
(Vrbanić; Croatia in the 19th century; economic and social relations)
Sažetak
Autor raspravlja o političkim, gospodarskim i društvenim odnosima Hrvatske u XIX. st. kada su hrvatske zemlje bile u sastavu Habsburške Monarhije. Novu etapu u razvoju Monarhije odredili su događaji 1848., koji su označili kraj svemoći feudalnog apsolutističkog režima i ubrzali proces preuređenja Monarhije. Politički i cjelokupni društveni razvoj Hrvatske bio je u to vrijeme pod snažnim utjecajem ilirskoga pokreta – hrvatskoga narodnog preporoda. Gospodarsko stanje Hrvatske tijekom XIX. st. bilo je teško. Dok su susjedne austrijske zemlje početkom XIX. st. bile snažno zahvaćene kapitalizmom, u Hrvatskoj je još prevladavao feudalizam s poljoprivredom kao glavnom gospodarskom djelatnosti. Do bržeg razvitka trgovine i obrta dolazi tek u drugoj polovici XIX. stoljeća, osobito nakon izgradnje željezničke pruge Zidani Most – Zagreb – Sisak i Budimpešta - Zagreb – Rijeka. Hrvatska u to vrijeme nije imala intelektualnu elitu koja bi mogla utjecati na promjenu teške gospodarske zaostalosti. Preteča današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Jugoslavenska akademija bila je jedan od rijetkih nositelja znanstvenoga rada i na području ekonomskih znanosti u nas. To je vrijeme kada je naša ekonomska znanost bila obogaćena vrijednim radovima iz statistike i gospodarske povijesti Petra Matkovića, demografskim i statističkim istraživanjima Frana Vrbanića i Milovana Zoričića, te prilozima o političkoj ekonomiji Blaža Lorkovića. Središnja ličnost te znanstvene skupine u Akademiji bio je Fran Vrbanić, pravnik po izobrazbi, ekonomist po vokaciji i političar po uvjerenju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija, Povijest
