Naslov
Komparativna istraživanja bolesnika s katatonim tipom shizofrenije i ostalih shizofrenih bolesnika u reprezentativnom uzorku Hrvatske
(Comparative study of patients with catatonic type of schizophrenia and other schizophrenics in a representative sample of Croatia)

Autori
Mimica, Ninoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
29.06

Godina
1994

Stranica
80

Mentor
Folnegović-Šmalc, Vera

Ključne riječi
shizofrenija; tipovi; katatoni tip
(schizophrenia; types; catatonic)

Sažetak
Cilj ovoga rada bio je da se analiziraju posebnosti katatonog tipa shizofrenije, pojavnost u populaciji Hrvatske, te razlike u komparaciji s ostalim tipovima shizofrenije. Kao baza za formiranje uzorka poslužio je Registar psihotika Hrvatske koji se vodi u Državnom institutu za zaštitu zdravlja Republike Hrvatske. Registar je formiran na osnovu obligatornih prijava hospitaliziranih psihotičnih bolesnika. Reprezentativni uzorak shizofreničara, za epidemiološko-kliničko praćenje, formiran je 1972. godine, iz evidencije od 8068 bolesnika mlađih od 55 godina i bez dodatne dijagnoze oligofrenije. Ovaj analizirani uzorak brojio je 402 bolesnika i to 207 muškaraca i 195 žena. U uzorku od 402 shizofrena bolesnika bilo je 59 bolesnika (28 muškaraca i 31 žena) koji su makar u jednom navratu bili dijagnosticirani kao katatoni shizofreničari (V/295.2), a prema važećoj MKB klasifikaciji. Komparacijsku skupinu činila su preostala 343 shizofrena bolesnika kod kojih nije nikada u njihovom životu tijekom praćenja zabilježena epizoda katatone shizofrenije. Većina bolesnika u komparacijskoj skupini bila je paranoidnog tipa. Putem Registra svih 402 bolesnika praćeno je do 1990/91. godine, te je zabilježena svaka hospitalizacija i otpusna dijagnoza, a u svrhu dobijanja podataka o dijagnozi katatone shizofrenije. Međutim, bolesnici su komparirani na osnovu podataka drugog psihijatrijskog terenskog pregleda 1973/75. godine. Analizirana su socio- demografska, klinička i hospitalna obilježja. Statistička značajnost razlika među skupinama, za svaku pojedinu varijablu, testirana je hi-kvadrat testom i Wilcoxon-Mann-Whitney testom. Rezultati su prikazani u 26 tablica. Pokazano je da je u uvom uzorku, za koji smatramo da je reprezentativan za Hrvatsku, bilo 14, 7% shizofrenih bolesnika s jednom ili više epizoda katatone shizofrenije, lako su ovi bolesnici u drugim hospitalizacijama i pregledima prije ili kasnije prezentirali neke druge shizofrene slike, ova skupina je nazvana "katatoni shizofreničari", a komparacijska skupina "ostali shizofreničari". Pri tome nije bilo značajnih razlika u učestalosti katatone shizofrene epizode između muškaraca i žena. Od socio-demografskih obilježja utvrđeno je slijedeće. Po dobnim skupinama katatoni shizofreničari bili su mlađi. Prema mjestu stalnog boravka (selo/grad) nisu se razlikovali. Obzirom na bračno stanje i broj članova obitelji nije također utvrđena razlika. Tip obitelji u kojemu bolesnik živi pokazao je razlike, pa tako katatoni shizofreničari žive češće u vertikalnom tipu obitelji. Što se tiče podataka o zaposlenosti nisu utvrđene razlike među skupinama. Većina bolesnika, iz obje skupine, kod pregleda je bila zatečena kod kuće. Što se tiče kliničkih obilježja većina bolesnika jedne i druge skupine očitovala je miješani tip kliničke slike (tj. bili su prisutni i produktivni i deficitarni simptomi). Komunikativnost je ocijenjena kao značajno bolja u skupini katatonih shizofreničara. Shodno tome i agresivnost tijekom pregleda je bila značajno manja kod ispitivane skupine katatonih shizofreničara. Međutim, ova skupina ispoljavala je tijekom čitave bolesti više agresivno ponašanje od ostalih shizofreničara. Što se tiče tijeka bolesti katatoni shizofreničari značajno su češće bili ocijenjeni kao progredijentni ili recidivirajući, dok su ostali shizofreničari relativno često svrstavani u kategoriju "bez promjene". Glede socijalnog funkcioniranja katatoni shizofreničari nisu se razlikovali od ostalih shizofreničara. Nije zabilježena niti razlika u prisutnosti konkomitantne somatske bolesti među skupinama. U svezi hospitalnih obilježja utvrđeno je da su katatoni shizofreničari mlađi kod prvog prijema u psihijatrijsku ustanovu. Oni značajno češće bivaju hospitalizirani, te im je postotak vremena koji provode u bolnici tijekom faze hospitaliziranja veći. Također u skupini katatonih shizofreničara agresivnost kao razlog prve hospitalizacije je bila značajno češće prisutna, nego u kontrolnoj skupini. Što se tiče trajanja posthospitalne faze bolesnika zatečenih kod kuće nije nađena razlika među skupinama. Redovito uzimanje preporučene psihofarmakoterapije zabilježeno je značajno češće u skupini katatonih shizofreničara nego u skupini ostalih shizofreničara. U skupini katatonih shizofreničara nisu nađene značajne razlike u gotovo svim varijablama između muškaraca i žena. Razlike su nađene samo u bračnom stanju, gdje je bilo više shizofrenih žena u kategoriji "ostalo" (rastavljene ili udovice). Katatoni shizofreničari razlikovali su se po spolu i u tome što su žene, prema ocjeni psihijatra, u prosjeku bolje socijalno funkcionirale. U radu se, između ostalog, diskutira o biološko- psihijatrijskim teorijama patogeneze shizofrenije, posebice katatone shizofrenije. Novija istraživanja dokazuju veliko značenje genetske predispozicije za nastanak shizofrenije, a čini se da je katatoni tip relativno najviše genetski determiniran. S druge strane, posljednjih dekada, bilježi se u Europi i Sjevernoj Americi pad incidencije katatonog tipa shizofrenije, što bi govorilo u prilog teorije da su neka/neke virusne infekcije provocirale pojavu ovog tipa shizofrenije kod genetski predisponiranih osoba. Studije adopcije i studije blizanaca, monozigota i dizigota, ne govore u prilog tome da psihosocijalni faktori imaju bitnog utjecaja na ispoljavanje shizofrenije u pojedinca. Zaključno se ističe da s obzirom da se pravi uzroci shizofrenije pa tako i katatonog tipa za sada ne znaju, a budući da su i u ovom radu nađene razlike među skupinama, smatra se da je korisno i potrebno obilježavati i proučavati shizofreniju na osnovu tipova kliničke slike i tijeka bolesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA