Naslov
Učestalost smrtno stradalih sudionika u prometu s obzirom na vrstu prometnog sredstva, u vremenskom razdoblju od 1960. do 1962. godine
(The frequency of fatally injured participants in road traffic in the period from 1960 to 1962)

Autori
Mimica, Ninoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
24.11

Godina
1987

Stranica
39

Mentor
Škavić, Josip

Ključne riječi
promet; nesreće; smrtnost
(traffic; accidents; mortality)

Sažetak
U ovom radu promatrani su slučajevi smrtno stradalih sudionika u prometu obduciranih na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u vremenskom razdoblju od 1960. do 1962. godine. U to vrijeme izvršene su ukupno 2.462-je obdukcije, od čega na smrtno stradale sudionike u prometu otpada 517 slučajeva (21.0%). S obzirom na raspodjelu po spolu, odnos stradalih muškaraca prema ženama iznosi 4:1. Stradali su bili najčešće u dobnoj skupini od 30. do 39. godine života (20.7%). Smrtno stradalih muškaraca, u radno aktivnoj dobi od 20. do 59. godine života bilo je 74.1%, a žena 46.6%. Kod 68.1% muškaraca i kod 61.1% žena smrt je nastupila u trenutku nesreće ili u toku prvog dana. Svega 9.1% svih poginulih u prometu umrlo je nakon 7. dana od prometne nesreće. Od 268 muškaraca kod kojih je izvršena pretraga alkohola u krvi, kod 53.8% slučajeva je nadjena koncentracija apsolutnog alkohola iznad 0.50%, a kod 53 žene kod kojih je radjena analiza u 19.3% slučajeva je alkohol takodjer bio u koncentraciji iznad 0.50%. Nagnječenje mozga utvrdjeno je kao uzrok smrti u 151-nom slučaju (29.2%), zgnječenje glave u 145 slučajeva (28.0%), mnogostruke ozljede u 93 slučaja (18.0%). Dijagnoza traumatskog šoka kao uzrok smrti postavljena je u 72 (14.0%), iskrvarenje u 37 (7.2%), a upala pluća u 19 (3.6%) slučajeva. Od promatranih 517 slučajeva smrtno stradalih sudionika u prometu, njih 57.4% sudjelovali su u prometu kao pješaci. Zatim slijede motociklisti (13.2%), biciklisti (9.8%), vozači ili suvozači zaprežnog vozila (4.3%), vozači automobila (3.3%), suvozači u automobilu (2.5%), vozači kamiona (2.5%), putnici u vlaku (2.7%), putnici u tramvaju (2.3%), putnici u autobusu (1.0%) i traktoristi (1.0%). Medju stradalim pješacima relativno više su zastupljene žene (84.3%) nego muškarci (50.7%). Najčešće prometno sredstvo koje je dovelo do smrtnog stradavanja pješaka, u promatranom razdoblju, bio je vlak (34.0%), zatim slijedi osobni automobil (32.0%), tramvaj (14.3%) te kamion (10.5%). Motociklisti su najčešće stradali zbog pada s motocikla (29.2%), a rjedje zbog sudara s kamionom (13.8%), automobilom (12.3%) ili zaprežnim vozilom (10.8%). Biciklisti su stradali najčešće prilikom naleta motornog vozila i to automobila (31.4%) ili kamiona (25.4%), dok su sami biciklisti pali s bicikla i tako smrtno stradali u 25.4% slučajeva. Ovim radom su dobiveni podaci o učestalosti smrtno stradalih sudionika u prometu s obzirom na vrstu prometnog sredstva u vremenskom razdoblju od 1960. do 1962. godine, te bi ih bilo vrijedno komparirati s podacima nekog kasnijeg vremenskog razdoblja u kojemu je već došlo do razvoja motorizacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA