Pregled bibliografske jedinice broj: 50434
UROD ZRNA NOVIH KULTIVARA OZIME PŠENICE U SUODNOSU S RAZLIČITOM NORMOM SJETVE
UROD ZRNA NOVIH KULTIVARA OZIME PŠENICE U SUODNOSU S RAZLIČITOM NORMOM SJETVE // Poljoprivredna znanstvena smotra, 64 (1999), 1; 79-84 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 50434 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
UROD ZRNA NOVIH KULTIVARA OZIME PŠENICE U SUODNOSU
S RAZLIČITOM NORMOM SJETVE
(GRAIN YIELD OF NEW WINTER WHEAT CULTIVARS
IN CORRELATION WITH DIFFERENT SOWING RATES)
Autori
Martinčić, Julijo ; Bede, Milutin ; Guberac, Vlado ; Marić, Sonja
Izvornik
Poljoprivredna znanstvena smotra (1331-7768) 64
(1999), 1;
79-84
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
ozima pšenica; kultivari; urod zrna; norma sjetve; broj klasova; Hrvatska.
(winter wheat; cultivars; grain yield; sowing rate; ears number; Croatia.)
Sažetak
Tijekom vegetacijske 1996/97. godine obavljena su istraživanja o utjecaju različitih
sjetvenih normi (400, 500, 600 i 700 klijavih sjemenki /m2) na novim AG kultivarima ozime
pšenice novih izvornih svojstava (AG-5.12, Lara, Kruna i Lenta) i standardnom kultivaru
(Žitarka) na urod zrna. Pokus je postavljen po split-plot metodi u 4 ponavljanja na osnovnoj
parceli površine 7,8 m2.
Statističkom analizom dobivenih rezultata ustanovljeno je da sjetvena norma
nema statistički opravdanog utjecaja na ispoljene razlike u urodu zrna.
Istraživani kultivari pokazali su statistički visoko opravdan utjecaj na visinu uroda
zrna. Na temelju dobivenih rezultata i testiranja LSD-testom, ustanovljeno je da je najveći
urod zrna kod kultivara AG-5.12 s prosječnom vrijednošću od 9,129 t/ha. Ispoljene razlike u
urodu zrna ovog kultivara u odnosu na druge kultivare statistički su visoko opravdane
(P<0,01). Najmanji urod zrna (statistički na razini Žitarke) imao je kultivar Lenta (7,597 t/ha)
dok je prosječna vrijednost standarda (kultivar Žitarka) iznosila 7,642 t/ha.
Različite norme sjetve imale su statistički visoko opravdan utjecaj na broj
klasova po jedinici površine. Najveći broj klasova postignut je normom sjetve od 700 klijavih
sjemenki/m2 (893,6 klasova/m2) a ispoljena razlike u odnosu na ostale norme sjetve pokazala
se statistički visoko opravdana (P<0,01). Najmanji broj (718,4 klasa/2) postignut je normom
sjetve od 400 klijavih sjemenki/m2 dok je prosječna vrijednost standarda iznosila 795,5
klasova/m2.Istraživani kultivari pokazali su statistički opravdan utjecaj na broj klasova
po jedinici površine. Najveće prosječne vrijednosti postigao je kultivar AG-5.12 (891,5 klasova/m2)
a najmanje kultivar Lenta (716,8 klasova/m2). Ispoljene razlike statistički su opravdane (P<0,05).
Dobiveni rezultati ukazuju na mogućnost smanjenja cijene koštanja proizvodnje ozime
pšenice, kroz smanjenje količine sjemena za sjetvu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- CAB Abstracts