Pregled bibliografske jedinice broj: 504336
Utjecaj načina korištenja zemljišta na količinu i sastav humusa kod pseudogleja
Utjecaj načina korištenja zemljišta na količinu i sastav humusa kod pseudogleja // Zbornik radova 46. hrvatskog i 6. međunarodnog simpozija agronoma / Pospišil, Milan (ur.).
Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011. (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 504336 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj načina korištenja zemljišta na količinu i sastav humusa kod pseudogleja
(Effect of land use upon the quantity and composition of humus in pseudogley)
Autori
Bensa, Aleksandra ; Sever, Zdravka ; Bogunović, Matko ; Krklec, Kristina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik radova 46. hrvatskog i 6. međunarodnog simpozija agronoma
/ Pospišil, Milan - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011
ISBN
978-953-6135-71-4
Skup
46th Croatian and 6th International Symposium on Agriculture
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 14.02.2011. - 18.02.2011
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
način korištenja; humus; pseudoglej
(land use; humus; pseudogley)
Sažetak
Cilj rada je utvrditi utjecaj načina korištenja zemljišta (šumsko – poljoprivredno) na količinu i sastav humusa u površinskom sloju pseudogleja na zaravni. U tu svrhu analizirane su 3 lokacije: Pavlovac u blizini Bjelovara, Križevci i Donji Dragonožec u blizini Zagreba. Na svakoj lokaciji je tijekom 2009. godine uzeto 5 prosječnih uzoraka tla u šumi i isto toliko na oraničnoj površini, AZO 2008. U ukupno 30 uzoraka određena je količina humusa (modificirana metoda Walkley-Black), te grupni sastav humusa (Kononova i Bjelčikova, 1963.). Odnos optičkih gustoća humusnih kiselina (E4:E6) izračunat je iz omjera A465/A665 nm. Količina humusa u šumskim tlima varira od 3.10 do 3.52 %, dok su u oraničnom tlu utvrđene očekivano signifikantno niže vrijednosti u rasponu 2.52 – 3.08 %. Pri oba načina korištenja zemljišta, utvrđen je veći sadržaj fulvo kiselina u odnosu na huminske. U šumskim tlima se % C u huminskim kiselinama kreće od 12.2 do 14.5, a u fulvo kiselinama od 31.1 – 35.2. Istovremeno su u oraničnim tlima utvrđeni rasponi 15.4 – 16.3 % C u huminskim, odnosno 27.6 – 29.2 u fulvo kiselinama. To je potvrđeno odnosom E4:E6 koji se kod šumskih tala kretao od 7.23 do 7.49, a kod oraničnih 6.23 do 6.33. Manji sadržaj humusa, kao i promjenjen sastav, potvrda su antropogenog utjecaja u smislu intenzivnije mineralizacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
178-0222882-2686 - Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje tla i voda (Bensa, Aleksandra, MZOS ) ( CroRIS)
269-2693084-3083 - Hrvatski priobalni krški prostor - geomorfološke i ekološke značajke (Perica, Dražen, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Aleksandra Bensa
(autor)
Matko Bogunović
(autor)
Kristina Krklec
(autor)
Zdravka Sever Štrukil
(autor)