Naslov
Proizvodnja cijepanih kamenih artefakata ranih poljodjelskih zajednica na prostoru istočne Hrvatske
(Production of chipped stone artifacts by early farming communities on the territory of Eastern Croatia)

Autori
Rajna Šošić Klindžić

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
29.04

Godina
2010

Stranica
234

Mentor
Karavanić, Ivor

Ključne riječi
starčevačka kultura; litička analiza; sirovine; istočna Hrvatska
(Starčevo culture; lithic analysis; raw material; Eastern Croatia)

Sažetak
Starčevačka kultura je prva pojava sjedilačkog načina života u JI Europi. U radu su analizirani proizvodni procesi, tipologija i sirovina cijepanih kamenih artefakata s 10 starčevačkih nalazišta na području između rijeka Save, Drave i Dunava. Cilj rada bio je kroz usporedbu rezultata analiza skupova nalaza pojedinih naselja rekonstruirati postojanje i opseg međusobnih odnosa između naselja i njihovih stanovnika. Rezultati potvrđuju hipotezu da je na prostoru Međuriječja tijekom ranog neolitika postojao razrađen sustav pribavljanja i obrade sirovine te proizvodnje i razmjene kamenih alatki među naseljima. Nosioci starčevačke kulture na prostoru Međuriječja bili su dobri poznavaoci okoliša i resursa koje nudi, te su imali razvijen sustav nabave i distribucije sirovine i poluproizvoda. Njihov odabir sirovine bio je uvjetovan kvalitetom, a ne dostupnošću, a korištenje upravo jedne vrste sirovine mogao je biti i dio identiteta. Čini se da su kraju tog elaboriranog sustava presudili «politički faktori», odnosno promjena u kontroli izvora sirovine. Budući da su ostaci starčevačke kulture na području Hrvatske prvi ostaci zemljoradničkih kultura, neminovno ju je promatrati u kontekstu početka sjedilačkog načina života, odnosno neolitizacije, a rezultati analiza litičkog materijala podupiru model pograničnog područja. Na temelju rezultata ovog rada može se pretpostaviti da su Posavina i dolina rijeke Bosne tijekom starčevačke kulture bile jedinstven kulturni krug, te je potrebno ponovno propitati uvriježene smjerove kojima se nov, sjedilački način života širio ovim dijelom Europe. U ovoj su disertaciji po prvi puta analizirani skupovi litičkih nalaza sa starčevačkih nalazišta na području između Drave i Save. Podaci dobiveni tim analizama neminovni su za stvaranje cjelovite slike o načinu života ranih poljodjelskih zajednica. Ovom disertacijom stvoren je sustav za proučavanje i interpetaciju litičkih nalaza neolitčkih lokaliteta na području Hrvatske, a rezultati analiza poslužili su za razmatranje gospodasko-društvene osnove neolitičkih populacije, te za moguće rješavanje pitanja neolitizacije spomenutog prostora.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA