Naslov
Geomorfološka obilježja Danilskog polja kod Šibenika kao osnova historijsko-geografskog razvitka
(Geomorphological features of Danilsko polje near Šibenik as basis for historical-geographical development)

Autori
Magaš, Damir ; Blaće Ante

Izvornik
Geoadria (1331-2294) 15 (2010), 1; 5-29

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
agrarno vrjednovanje ; Danilo ; geomorfološka obilježja ; historijska geografija ; polje
(agrarian valorization ; Danilo ; geomorphological features ; historical geography ; polje)

Sažetak
Pogodne poljodjelske površine u krškim prostorima imaju iznimno značenje za egzistenciju stanovništva. Danilsko polje, jedna od takvih zona, nalazi se u mikroregiji šibensko- rogozničkog primorja, u zaobalju Šibenika. Danilsko je polje, morfološki, udolina ovalna oblika smještena između dva krška grebena, produžetka Trtara s Velikom glavom (542 m) sa sjevera-sjeveroistoka, i znatno nižega Crnog brda s Podima s južne-jugozapadne strane u prostoru naselja Danilo Biranj i Danilo Gornje. Zbog kvalitetnog tla obrada polja susljedno traje već tisućama godina. Polje obilježavaju i oskudne, ali za opstanak stanovništva u prošlosti značajne pojave voda. Prvi poljodjelci Danilskog polja bili su neolitski stanovnici čiji su tragovi očuvani do danas u ostatcima poznate kulture srednjeg neolitika na Jadranu, tj. danilske kulture (4500.-3900. g. pr. Kr.). Kasniji metalnodobni doseljenici utvrdili su se na obližnjoj Velikoj glavi odakle su mogli iz svoje gradine lako nadzirati polje. Rimski su osvajači po lokalnom stanovništvu, Riditima, ogranku plemena Delmata, osnovali svoj municipij Rider usred Danilskog polja, vrjednujući njegove prirodno-geografske potencijale. Od brojnih naroda koji su tim prostorom prošli tijekom Velike seobe, Hrvati su se jedini naselili i nastavili vrjednovati polje i okolni krški okvir za obavljanje transhumance, o kojoj su kao ratarsko-stočarsko društvo ovisili. Tijekom razvijenoga i kasnoga srednjeg vijeka Danilsko je polje bilo u posjedu šibenske komune, najznačajnije po uzgoju vinove loze, maslina i žitarica. Dugotrajno razdoblje nestabilnih geopolitičkih prilika nastupilo je s otomanskim osvajanjima i stvaranjem njihovih uporišta u nedalekim Skradinu i Drnišu. Tek se dvadesetih godina 18. st. ratni vihor stišava, nakon čega je slijedio, u manjoj mjeri, i proces kolonizacije opustjelih područja, a time i Danilskog polja. Od tada, pa praktički sve do danas, glavno je obilježje prostora Danilskog polja tradicionalna polikulturna proizvodnja u različitim uvjetima agrotehničke obrade.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA