Naslov
Utjecaj biopsihosocijalnih čimbenika na ranu interakciju majke i djeteta
(Influence of biopsychosocial factors on early mother-child interaction)

Autori
Pinjatela, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.02

Godina
2011

Stranica
333

Mentor
Joković Oreb, Ines

Ključne riječi
biopsihosocijalni čimbenici; interakcija majke i djeteta; rana intervencija u djetinjstvu
(biopsychosocial factors; mother-child interaction; early childhood intervention)

Sažetak
Postoji mnogo rizičnih čimbenika iz biološkog ili psihosocijalnog konteksta koji mogu nepovoljno utjecati na razvojni ishod. Brojna istraživanja su pokazala da dobra interakcija roditelja i djeteta može smanjiti utjecaj bioloških i psihosocijalnih čimbenika na razvoj djeteta. Kroz interakciju s roditeljima dijete upoznaje svijet oko sebe i ako veza između djeteta i roditelja nije postavljena na zdravim temeljima, razvoj djeteta je ugrožen, bez obzira koji su razlozi za lošu interakciju (djetetovo zdravstveno stanje, psihopatologija roditelja, roditeljski stres, okolinski čimbenici i sl.). Optimalna interakcija između roditelja i djeteta može biti osobiti izazov u obiteljima kod kojih postoje višestruki čimbenici rizika. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi biopsihosocijalne čimbenike kod majke i djeteta koji imaju utjecaj na roditeljski stres, zadovoljstvo brakom, razinu psihopatoloških simptoma majke, razinu percipiranog stresa te majčinu procjenu djetetove samoregulacije. Čimbenici koji su proučavani su majčina dob pri porodu, teškoće tijekom trudnoće ili poroda, zaposlenje majke, godine obrazovanja majke, način prehrane djeteta, način poroda, postojanje neurorazvojnih rizika kod djeteta, postojanje dijagnoze poteškoća u razvoju kod djeteta, porođajna masa djeteta ispod 2500 grama, gestacijska dob djeteta ispod 37 tjedana, spol djeteta i dob djeteta. Dobiveni rezultati pokazuju da postojanje različitih čimbenika rizika ima različiti utjecaj na promatrana područja. Najveći utjecaj na promatrana područja imali su: postojanje neurorazvojnih čimbenika rizika kod djeteta, postojanje dijagnoze djeteta i niska porođajna masa djeteta. Visoki roditeljski stres i loša procjena samoregulacije djeteta pokazali su se kao mogući prediktori loše interakcije majke i djeteta, osobito djeteta s neurorazvojnim rizicima i/ili poteškoćama u razvoju. Ovim istraživanjem dobivene su spoznaje o utjecaju promatranih biopsihosocijalnih čimbenika na interakciju majke i djeteta, kao i na majčinu percepciju sebe, svoga djeteta i obitelji. Utvrđeni su neki od čimbenika koji mogu pridonijeti kvaliteti rane intervencije i kvalitete života djece i obitelji kod kojih su prisutni čimbenici rizika. Primjena predloženih instrumenata procjene, način evaluacije i analiza suvremenih pristupa u istraživanjima u svijetu omogućiti će razvijanje novih multidimenzionalnih metoda u analizi bioloških, psiholoških i socijalnih utjecaja na ranu interakciju majke i djeteta i primjenu u programima rane razvojne intervencije u edukacijskoj rehabilitaciji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA