Pregled bibliografske jedinice broj: 503600
Diskursi „super-majka“ i „super-kcer“ - neke kulturalne kontradikcije
Diskursi „super-majka“ i „super-kcer“ - neke kulturalne kontradikcije // Okrugli stol umjetničkog projekta "Majke i kćeri"
Zagreb, Hrvatska, 2011. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 503600 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Diskursi „super-majka“ i „super-kcer“ - neke kulturalne kontradikcije
(Discourses of the "super mother" and the "super daughter" - some cultural contradictions)
Autori
Adamović, Mirjana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Okrugli stol umjetničkog projekta "Majke i kćeri"
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21.02.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
majka; kćer; mit o majčinstvu; identitet
(mother; daughter; myth of motherhood; identity)
Sažetak
Dinamika oblikovanja majčinstva u suvremenim društvima u mnogo čemu je utjecala na ambivalentan položaj suvremenih žena. Majčinstvo je ugrađeno u ženski identitet i jedna je od njegovih najvažnijih komponenti. U analizi majčinstva pojedine autorice upotrebljavaju sintagmu „mit o majčinstvu“ pod kojim podrazumijevaju kompleks i heterogenu grupu majčinskih praksa, društvenih institucija, znanja i ideologija koje tvrde kako je majčinstvo, prirođeno ženskome biću. „Mit o majčinstvu“ je esencijalistički i kao takav funkcionira u književnosti, filmovima, reklamama i svakodnevnom životu. Danas mnoge žene ne mogu uskladiti društvenu komponentu majčinstva, koja ne uključuje samo osnovnu brigu oko djece nego i čitav set vrlo zahtjevnih standarda, s produktivnom ulogom na tržištu rada. Time se stvara sindrom „neuspješnih“ majki koje sa žaljenjem i osjećajem krivnje govore o vlastitim ulogama u životima svoje djece, ponajviše kćeri. Ovakav u osnovi „ekonomski“ pristup majčinstvu stavlja žene u ambivalentan položaj u kojem osjećaju krivnju ostvarujući svoj identitet u javnom prostoru. Dok je u tradicionalnim društvima, majčinstvo najviši moralni zadatak i ženski najviši cilj, u kasnom modernitetu ženski identitet, uz majčinstvo, biva sve više oblikovan zanimanjem, potrošnjom, načinom provođenja slobodnog vremena i aktivnostima samoispunjenja. U modernim društvima dolazi do ispreplitanja tradicionalnih i modernih znanja pa se postavljaju mnoga pitanja, između ostaloga o tome, koja su znanja relevantna te u kojoj mjeri majke mogu u kulturi konzumerizma i glamura, utjecati na značajne životne izbore svojih kćeri.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
100-1001172-1067 - Identitet Drugih u Republici Hrvatskoj (Labus, Mladen, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za društvena istraživanja , Zagreb
Profili:
Mirjana Adamović
(autor)