Naslov
Utjecaj gnojidbe dušikom i obrade tla na prinos pšenice
(Impact of nitrogen fertilization and soil tillage on winter wheat yield)

Autori
Zebec, Vladimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Poljoprivredni fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
07.07

Godina
2009

Stranica
40

Mentor
Lončarić, Zdenko

Ključne riječi
Nmin ; reducirana obrada tla ; sorta Mura ; komponente prinosa
(Nmin ; reduced soil tillage ; cultivar Mura ; yield components)

Sažetak
Mineralna gnojidba dušikom rezultirala je povećanjem raspoloživog Nmin u tlu u odnosu na kontrolu bez gnojidbe, kako nakon prve, tako i nakon druge prihrane. Također, veća doza gnojidbe očekivano povećava razinu Nmin u tlu. Također, nakon druge je prihrana ukupna količina dušika u sloju do 60 cm manja nego nakon druge prihrane, ali je ukupna količina dušika do dubine tla 90 cm veća nakon druge prihrane što upućuje na zaključak da se mineralni dušik nakon prve prihrane premjestio u dublje slojeve tla. Sustavi obrade tla nisu značajno utjecali na količinu i distribuciju mineralnog dušika u tlu, iako je postojala razlika, posebice između „no till“ obrade u odnosu na ostala dva sustava. Koncentracija dušika u analiziranim nadzemnim dijelovima biljke tijekom vegetacije kontinuirano je opadala, bez obzira na provedenu gnojidbu, što je jasan primjer efekta „razrjeđenja“ mineralnih tvari nakupljanjem organske tvari. Istovremeno, povećanje gnojidbe značajno je utjecalo na povećanje koncentracije dušika, kako u analiziranim nadzemnim vegetativnim dijelovima, tako i u zrnu. Sustavi obrade nisu značajno utjecali na koncentraciju dušika tijekom vegetacije, jedino je konvencionalna obrada rezultirala značajno većom koncentracijom u nadzemnom dijelu pšenice tijekom druge prihrane u odnosu na reducirane sustave obrade tla. Gnojidba je vrlo značajno utjecala na gotovo sve komponente prinosa (visina biljke, duljina klasa i stabljike, masa biljke, klasa i zrna, te broj zrna u klasu) tako da su oba povećanja gnojidbene doze rezultirala značajnim povećanjem vrijednosti mjerene komponente prinosa. Značajan utjecaj gnojidbe u odnosu na kontrolu utvrđen je povećanjem hektolitarske mase i broja fertilnih klasića te smanjenjem broja streilnih klasića, ali isti učinak nije značajan povećanjem gnojidbe s 80 na 140 kg N ha-1. Gnojidba nije značajno utjecala jedino na masu 1000 zrna. Sustavi obrade tla vrlo slabo su utjecali na komponente prinosa, kod konvencionalne obrade utvrđena je samo veća duljina klasa i veći broj zrna po klasu, a kod reducirane obrade veća visina biljke i duljina stabljike. Najizraženije očekivano djelovanje povećanja gnojidbene doze na povećanu produkciju organske tvari evidentirano je prinosom zrna na povećanje priroda slame utjecla je gnojidba u odnosu na kontrolu, ali daljnje povećanje gnojidbe nije rezultiralo povećanjem priroda slame, dok gnojidba uopće nije značajno utjecala na žetveni indeks. Može se zaključiti da je suša djelovala na smanjeno iskorištavanje dodanog dušika, ali je i u takvim uvjetima dušik bio najučinkovitiji u pogledu formiranja i nalijevanja zrna. Također, vrlo je značajan učinak sustava obrade na prinos zrna koji je najniži kod „no till“ obrade, a značajno veći kod reducirane i konvencionalne obrade. Zaključak je da „no till“ obrada nije rezultirala ublažavanjem štetnog učinka suše, već je rezultirala slabijim iskorištavanjem raspoloživog dušika. Obrada tla nije utjecala na ukupnu produkciju mase slame i na žetveni indeks. Konačno, pri ostvarenim vrlo niskim prinosima zrna, gnojidba do 140 kg N ha-1 ima tehnološki, tj. proizvodno pozitivan učinak, ali sustav reducirane obrade, a posebice „no till“ obrade nema takav učinak. Posebno je značajno pitanje ekonomske isplativosti i provedene gnojidbe i sustava obrade tla jer je pri niskim razinama prinosa isplativost agrotehničkih mjera upitna.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA