Naslov
Utjecaj kalcizacije na kemijska svojstva tla
(Liming impact on soil chemical properties)

Autori
Šimek, Ruđer

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Poljoprivredni fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
21.07

Godina
2009

Stranica
41

Mentor
Lončarić, Zdenko

Ključne riječi
kalcizacija ; fosfor ; kalij ; izmjenjivi kationi ; KIK ; kiselost tla
(liming ; phosphorus ; potassium ; exchangable cations ; CEC ; soil acidity)

Sažetak
Izračuni potrebne kalcizacije za postizanje ciljne pH reakcije tla i za postizanje ciljnog stupnja zasićenosti tla bazama na istraživanim se tlima razlikuju od 0, 6 do 1, 9 t ha-1, tj. do 27%. Utvrđena je razlika posljedica različitog odnosa pH tla i stupnja zasićenosti tla bazama na istraživanim lokalitetima. Međutim, u sustavima proračuna može se na temelju pH vrijednosti i hidrolitičke kiselosti predvidjeti stupanj zasićenosti tla bazama, a samim time i veličina kationskog izmjenjivačkog kapaciteta tla. Potencijalni učinak kalcizacije provedene različitim sredstvima za kalcizaciju može se predvidjeti na temelju pH, hidrolitičke kiselosti i specifične gustoće tla kao svojstava koja opisuju tlo, te na temelju količine i efektivne neutralizacijske vrijednosti sredstva za kalcizaciju. Na ispitivanim je lokalitetima učinak nižih doza kalcizacije bio vrlo blizu predviđenoj pH vrijednosti tla, dok su znatno veća odstupanja uz primjenu dvostrukih kalcizacijskih doza. Najveća razlika između predviđenog i stvarnog učinka sredstva za kalcizaciju na pH vrijednost tla utvrđena je na lokalitetu Rakitovica uz primjenu karbokalka, dok je najmanja razlika (svega 0, 08 pH jedinica) na lokalitetu Magadenovac uz primjenu miškalka. Kalcizacija je na istraživanim lokalitetima očekivano utjecala na povećanje pH vrijednosti, ali je učinak dvostrukih doza kalcizacije na lokalitetu Donji Miholjac značajno niži od očekivanog te se može zaključiti da je pri većim kalcizacijskim dozama ipak potrebno duže vremensko razdoblje za potpuni učinak sredstva za kalcizaciju. Gnojidba bez kalcizacije utjecala je na daljnje zakiseljavanje tla, posebice mineralna gnojidba, dok je učinak organske gnojidbe na promjenu pH reakcije tla znatno slabiji. Izmjenjiva kiselost (pHKCl) i trenutna kiselost (pHH2O) jednako su pogodna svojstva tla za utvrđivanje utjecaja kalcizacije. Kalcizacija značajno utječe na promjenu sadržaja humusa u tlu jer zbog intenziviranja mineralizacije opada sadržaj humusa, ali ta je pojava potvrđena samo na dva lokaliteta (Donji Miholjac i Magadenovac), dok na lokalitetu Rakitovica kalcizacija nije utjecala na takav način. Organska je gnojidba značajno neutralizirala pad sadržaja organske tvari u tlu, te se uz kalcizaciju svakako preporučuje provoditi i organsku gnojidbu. Kalcizacija vrlo značajno utječe na povećanje pristupačnosti fosfora na svim istraživanim lokalitetima i kalcizacijskim tretmanima bez obzira na gnojidbeni tretman (bez gnojidbe, s mineralnom gnojidbom ili organskom gnojidbom). Utjecaj kalcizacije na raspoloživost kalija bio je različit, ali je na kalcizacijskim tretmanima bez gnojidbe (Rakitovica) značajno utjecao na smanjenje raspoloživosti kalija, što je i očekivano s obzirom na poznati Ca/K antagonizam i očekivanu supstituciju kalija s adsorpcijskog kompleksa tla dodanim kationima kalcija. Kalcizacija vrlo značajno i očekivano povećava raspoloživost kalcija u tla, a smanjuje raspoloživost magnezija (posebice sredstvima bez Mg), što je također posljedica supstitucije i antagonizma Ca/Mg. Utjecaj kalcizacije na KIK također je vrlo značajan, povećanje KIK-a u direktnoj je ovisnosti o dozi kalcizacije, a najveće povećanje KIK-a (33%) utvrđeno je na lokalitetu Donji Miholjac nakon kalcizacije s dvostrukom dozom i uz dvostruku dozu organskog gnojiva. Hidrolitička kiselost i stupanj zasićenosti tla bazama u direktnoj su recipročnoj ovisnosti, te se hidrolitička kiselost direktno smanjuje ovisno o dozi primjenjenog kalcizacijskog sredstva, a stupanj zasićenosti tla bazama proporcionalno se povećava. Međutim, niti hidrolitička kiselost, niti stupanj zasićenosti tla bazama nisu dobar pokazatelj potencijalno prekomjerne kalcizacije. Rezultati istraživanja navode na zaključak da se pH tla, hidrolitička kiselost i specifična gustoća tla mogu koristiti kao dostatni podaci za korektan proračun potrebne kalcizacije te za predviđanje utjecaja kalcizacije, ali je točnost proračuna manja što je veća količina apliciranog sredstva za kalcizaciju. Stoga možemo zaključiti da su potrebna dodatna svojstva tla (tekstura, puferni kapacitet) kako bi model predviđanja učinka kalcizacije bio točniji. Kalcizacija je agrotehnička mjera s vrlo složenim utjecajem na svojstva tla, ali je učinak na istraživana svojstva vrlo jasan i matematički predvidiv. Za to je potreban kvalitetno kalibriran model predviđanja utjecaja kalcizacije na svojstva tla, a prvenstveno na pH, hidrolitičku kiselost, stupanj zasićenosti tla bazama, KIK, raspoloživost P, K, Ca, Mg, te na sadržaj organske tvari tla.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA