Naslov
Ekološka uvjetovanost prostorne raspodjele brojnosti kalanoidnih kopepoda u Jadranskom moru
(Environmental conditioning of the spatial distribution of calanoid copepods abundances in the Adriatic Sea)

Autori
Bojanić Varezić, Dubravka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
09.02

Godina
2011

Stranica
133

Mentor
Frano Kršinić

Ključne riječi
brojnost; horizontalna raspodjela; Jadran; kalanoidni kopepodi; mokra biomasa; sezonska raspodjela; suha biomasa; vertikalna raspodjela
(abundance; Adriatic Sea; calanoid copepods; dry weight; horizontal distribution; seasonal distribution; vertical distribution; wet weight)

Sažetak
Istraživanja kalanoidnih kopepoda obuhvaćaju njihov kvalitativni i kvantitativni sastav, s posebnim osvrtom na udio kopepoditnih stadija, sezonsku, horizontalnu i vertikalnu raspodjelu, te utjecaj temperature, slanosti i biomase klorofila a na brojnost njihovih populacija. Uzorci su sakupljeni na 3 postaje Sjevernog Jadrana od 2002. do 2006. godine te na 11 postaja Srednjeg i 3 postaje Južnog Jadrana tijekom 2002., 2003. i 2004. godine mrežom tipa Nansen, promjera oka 200 μm, promjera otvora 56 cm i dužine 255 cm, u jednom ili više vertikalnih slojeva ovisno o dubini postaje. Naknadno je za dominantne vrste kalanoida, vaganjem 10-30 jedinki na ultramikro analitičoj vagi s točnošću od 10-7 g, mjerena mokra i suha težina, nakon sušenja 24h/60°C. Prosječni udio kopepoditnih stadija u vodama Sjevernog i Srednjeg Jadrana je 80%, a u vodama Južnog Jadrana 86%. Od 96 utvrđenih vrsta kalanoidnih kopepoda, u vodama Sjevernog Jadrana je zabilježeno njih 42, u Srednjem Jadranu 70, a u Južnom 75 vrsta. 14 vrsta pridonosi čak 95, 5% ukupnoj brojnosti kalanoida u Jadranskom moru. Najveće brojnosti kalanoida su zabilježene u Sjevernom Jadranu, posebno na postaji SJ108 koja je pod velikim utjecajem rijeke Po. Zbog izraženih sezonskih oscilacija temperature i slanosti, u vodama Sjevernog Jadrana su najbrojnije euritermne i eurihaline neritičke i estuarijske vrste, npr. Pseudocalanus elongatus, Paracalanus parvus i Acartia clausi. Suprotno tome, Južni Jadran je duboka kotlina sa malim oscilacijama hidroloških parametara, pa pruža stabilne i povoljne uvjete za razvoj stenohalinih i stenotermnih mezopelagičkih vrsta, npr. vrsta iz porodica Aetideidae, Spinocalanidae i Augaptilidae. Ovim je istraživanjima potvrđeno da se brojnost kalanoida smanjuje od sjevera prema jugu i od obale prema otvorenom moru. Na svim su postajama zabilježene maksimalne gustoće populacija kalanoida u proljetnim mjesecima. Rezultati dobiveni vaganjem dominantnih vrsta kalanoida predstavljaju prve podatke o suhoj biomasi odabranih vrsta za Jadran.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA