Pregled bibliografske jedinice broj: 502136
Epilepsija - 2. dio. Dijagnostika epilepsije
Epilepsija - 2. dio. Dijagnostika epilepsije // Veterinarska stanica : znanstveno-stručni veterinarski časopis, 41 (2010), 5; 433-440 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, stručni)
CROSBI ID: 502136 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Epilepsija - 2. dio. Dijagnostika epilepsije
(Epilepsy – Part 2. Diagnostic Methods)
Autori
Pejaković, Jadranka ; Šimpraga, Miljenko ; Žubčić, Damir
Izvornik
Veterinarska stanica : znanstveno-stručni veterinarski časopis (0350-7149) 41
(2010), 5;
433-440
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni
Ključne riječi
epilepsija; mozak; dijagnostičke metode
(epilepsy; brain; diagnostic methods)
Sažetak
Budući da se epileptičke krize mogu prikazati u velikom broju kliničkih slika koje često imitiraju i druga patološka stanja, danas postoji pravilo da na epilepsiju treba posumnjati u svakom slučaju kada dolazi do iznenadnog poremećaja ili gubitka svijesti, kada su prisutne paroksizmalne motorne, senzorne ili neke druge žarišne manifestacije. U diferencijalnoj dijagnozi dolazi veliki broj drugih neepileptičnih stanja, a konačno postavljanje dijagnoze često je ovisno o više čimbenika. Dijagnostika epilepsije započinje prvim pregledom i uzimanjem anamneze. Utvrđuje se trenutno zdravstveno stanje životinje i bilježe sve bitne činjenice u evaluaciji bolesti, s posebnim naglaskom na prisustvo predisponirajućih čimbenika. Pristup svakom pacijentu je individualan, jer je i svaki klinički slučaj specifičan. Fizikalnim pregledom utvrđuju se eventualne poremetnje SŽS-a, ali i svih tjelesnih sustava. Laboratorijskim pretragama evidentira se funkcija jetre, bubrega i dugi pokazatelji. Traže se dokazi ozljede, izloženosti toksinu i neoplazije. Nakon fizikalnog, pristupa se neurološkom pregledu koji mora biti kompletan i detaljan. Diferencijalno-dijagnostički potrebno je isključiti druge bolesti živčanog sustava, poremetnje u radu mišića, osjetila i refleksa. Dijagnostički pristup procjenjuje se na osnovu povijesti bolesti te nalazu fizikalnog i neurološkog pregleda. Kao mogući dijagnostički alat nude se EEG, CT, MRI, fMRI, SPECT i PET. Do dijagnoze se dolazi slaganjem brojnih podataka i nalaza pa je ponekad i uz maksimalnu stručnost i volju čak i ekspertima teško točno interpretirati cijeli mozaik. Nije neuobičajena netočna prva dijagnoza, ali je to razlog da se pregledi ponavljaju te donešeni zaključci po potrebi revidiraju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Veterinarska medicina
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Veterinarski fakultet, Zagreb
