Pregled bibliografske jedinice broj: 501784
Sveta Lucija u katoličkoj sakralnoj i svjetovnoj baštini Hrvata
Sveta Lucija u katoličkoj sakralnoj i svjetovnoj baštini Hrvata // Hercegovina : časopis za kulturno i povijesno nasljeđe, 24. (2010), 129-153 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 501784 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sveta Lucija u katoličkoj sakralnoj i svjetovnoj baštini Hrvata
(Saint Lucia in Catholic sacred and secular heritage of Croats)
Autori
Dragić Marko
Izvornik
Hercegovina : časopis za kulturno i povijesno nasljeđe (0351-4552) 24.
(2010);
129-153
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
molitve ; zavjeti ; običaji ; ophodi ; proricanja ; vjerovanja.
(prayers ; vows ; customs ; procession ; predictions ; beliefs.)
Sažetak
Sveta Lucija (Sirakuza, 284.- Sirakuza, 303.) starokršćanska je mučenica. Predvidjela je skoru smrt velikoga progonitelja kršćana, Dioklecijana, kao i prestanak progona kršćana. Zaštitnica je vida, tjelesno i duševno slijepih, pisara, lađara, krojača, tkalaca, ratara, staklara, kovača i vratara. U hrvatskoj tradicijskoj kulturi blagdan svete Lucije karakteriziraju: Lucinji ophodi ; darivanja djece ; sijanje božićne pšenice ; post, molitve i zavjeti. Od svete Lucije do Božića dvanaest je dana koji se u hrvatskoj kulturnoj baštini nazivaju: brojanice, Lucini dani, vidioci. Uz te dane vezuju se proricanja o vremenu u nastupajućoj godini ; djevojke proriču za koga će se udati ; djeca proriču koja će im se želja ispuniti u godini koja slijedi. Nekoć se kroz tih dvanaest dana pravio stolčić, vjerujući da će se na polnoćki za vrijeme podizanja s toga stolčića vidjeti tko su vještice, more i vještci.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Teologija, Filologija, Etnologija i antropologija