Naslov
Badnja noć u folkloristici Hrvata
(Christmas Eve in folklore study of Croats)

Autori
Dragić Marko

Izvornik
Croatica et Slavica Iadertina (1845-6839) 6. (2010); 229-264

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
narodni običaji ; ophodi i obredi ; molitve ; svjetlost ; radost ; kult pokojnika.
(folk customs ; processions and rituals ; prayers ; light ; joy ; cult of the dead people.)

Sažetak
Badnja noć najbajkovitija je u godini, a karakteriziraju je: unošenje badnjaka, posipanje žitom badnjaka i onoga koji ga unosi ; slama ; svijeće ; molitva ; večera ; bor ; jaslice ; čekanje polnoćke ; zdravice ; čestitarski ophodi: koledanje, betlehemari, betlemašice, kabanari, posjete prijatelja i susjeda ; odlazak na polnoćku. Spominjanje drveta (badnjaka) u Hrvata seže u 1272. godinu, ali o (Badnjem danu i Badnjoj noći) u hrvatskoj znanstvenoj literaturi do polovice devetnaestoga stoljeća nema značajnijih stručnih i znanstvenih radova. Međutim, u narodnome pamćenju tradicijom se do naših dana sačuvao velik broj negdanjih običaja, obreda i ophoda koji su se odvijali u Badnjoj noći. Takvih je u ovom radu sto dvadeset dva izvorno zapisanih primjera u raznim krajevima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Navode se i interpretiraju i primjeri iz Srbije i Austrije. U običajima, obredima i ophodima u Badnjoj noći opažaju se drevni pretkršćanski motivi, a glavna im je značajka apotropejska i panspermijska. Badnju noć svečano su obilježavali i bosanski muslimani, primjerice u prozorsko- ramskom kraju. Velik je broj običaja prekrio zaborav, neki od njih su modificirani, a neki se revitaliziraju u naše vrijeme.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA