Naslov
Određivanje strukture litosfere na području Dinarida i Panonskog bazena na temelju novih dubokih seizmičkih istraživanja
(Determination of the lithosphere structure in the area of the Dinarides and Pannonian basin based on new deep seismic surveys)

Autori
Orešković, Jasna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
01.12

Godina
2010

Stranica
123

Mentor
Šumanovac, Franjo

Ključne riječi
Dinaridi; Panonski bazen; struktura kore; seizmičko modeliranje; gravimetrijsko modeliranje; funkcije prijemnika
(Dinarides; Pannonian basin; crustal structure; seismic modelling; gravity modelling; receiver functions)

Sažetak
Struktura kore i gornjeg plašta, te Mohorovičićev diskontinuitet u području dodira Dinarida i jugozapadnog dijela Panonskog bazena, određeni su na temelju novih dubokih seizmičkih istraživanja. Mjerenja su izvedena u posljednjem desetljeću u sklopu dvaju međunarodnih projekata, ALP 2002 i ALPASS-DIPS. ALP 2002 je projekt dubokih refrakcijskih mjerenja dok je ALPASS-DIPS projekt pasivnih seizmičkih mjerenja. U Hrvatskoj su istraživanja izvedena duž profila Alp07, koji se proteže gotovo okomito na pružanje Dinarida, od Istre do jugozapadne Mađarske. Duboka refrakcijska mjerenja interpretirana su metodama tomografske inverzije i modeliranjem, a pasivna seizmička mjerenja metodom funkcija prijemnika. Na profilu je izvedeno i 2D-gravimetrijsko modeliranje s ciljem smanjivanja višeznačnosti interpretacije i preciznije odredbe nekih pojava na seizmičkom modelu. Na temelju geofizičkih modela konstruiran je geološki model kore i gornjeg plašta duž profila Alp07. Sva tri geofizička modela pokazuju da se mogu definirati tri cjeline, koje se razlikuju prema građi i debljini kore. To su Dinaridska kora, Panonska kora i razmjerno široka prijelazna zona između njih. Dinaridska kora je podijeljena na gornju i donju koru, s malim brzinama i gustoćama u gornjoj kori i velikim brzinama i gustoćama u donjoj kori. U Dinaridskoj gornjoj kori, na jugoistočnom kraju profila, ističe se anomalija velike brzine koja je najvjerojatnije uzrokovana karbonatnom platformom. U Panonskoj kori su male brzine i gustoće. Geofizička svojstva se u panonskom dijelu vrlo malo mijenjaju s dubinom pa se kora u tom dijelu profila može smatrati jednoslojnom, što potvrđuju sve tri korištene metode. Između dinaridske i panonske kore, nalazi se prijelazna zona širine oko 125 km. Kora je u ovoj zoni dvoslojna, ali u gornjoj kori postoje lateralne promjene brzine i gustoće. U gornjoj kori ispod Savske depresije, nalazi se anomalija vrlo velike gustoće i velike brzine koja je najvjerojatnije uzrokovana ofiolitnim stijenama. Dubina Mohorovičićevog diskontinuiteta je najveća ispod Dinarida (oko 40 km), a najmanja u Panonskom bazenu, na samom kraju profila (oko 23 km). Najznačajnija promjena dubine Mohorovičićevog diskontinuiteta je na sjeverozapadnom dijelu Dinarida i ovdje se može odrediti područje plitke subdukcije Jadranske mikroploče pod panonski dio Europske ploče.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

POVEZANOST RADA