Pregled bibliografske jedinice broj: 50143
Imamo li stručnjake za vrhunske tehnologije u šumarstvu i drvnoj industriji?
Imamo li stručnjake za vrhunske tehnologije u šumarstvu i drvnoj industriji? // Vrhunske tehnologije u uporabi šuma / Figurić, Mladen (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2000. str. 157-177 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 50143 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Imamo li stručnjake za vrhunske tehnologije u šumarstvu i drvnoj industriji?
(Have We got experts for high technologies in forestry and wood industry?)
Autori
Sever, Stanislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Vrhunske tehnologije u uporabi šuma
/ Figurić, Mladen - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2000, 157-177
Skup
Znanstveni skup (Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo, HAZU)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.04.2000
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
tehnologija; šumarstvo; drvna industrija; stručnjaci
(technology; forestry; wood industry; experts)
Sažetak
Svaka je gospodarska djelatnost ograničena (1) prirodnim okolnostima, (2) ljudima (stručnjacima) i (3) bogatstvom vrela. Kada se iz jednoga stanja želi prijeći na višu razinu djelovanja, u slučaju da su prvi i treći uvjet ispunjeni, ostaje pitanje: postoje li stručnjaci koji će provesti u djelo promicateljske zamisli i projekte te ih održavati na razini izvedbe s mogućnošću unapređenja? Inženjeri čija je zadaća u prvome redu da ostvaruju takve i slične ciljeve, bilo da djeluju u šumarstvu ili drvnoj industriji, često su baštinili uhodane postupke pridobivanja drva ocijenjene štetnima za okoliš i energetski rasipnima, ili pak u drvnoj industriji, obradbene i preradbene metode ograničene razinom ugrađene tehnike koja je radno zahtjevna, ergonomski opterećujuća, s malom mogućnošću iskoristivosti sirovine manje vrijednosti. Razvoj i uvođenje vrhunskih tehnologija na razini ostvarenoj u drugim zemljama, ili barem postupna promjena postojećih podizanjem njihove razine mehaniziranosti, gospodarnosti i okolišne pogodnosti, često nailazi na nepremostive prepreke zbog odupiranja tim promjenama. Naime, mnogi stručnjaci nisu spremni prihvatiti činjenicu da samo biološko ili samo tehničko znanje nije dovoljno za ostvaraj novih zadaća. Pretakanje znanstvenih spoznaja u svakodnevnu primjenu trajni je zadatak. Svaki stručnjak mora poznavati ili kojim izobrazbenim nastojanjem upoznati: (1) novu tehniku (strojeve, opremu, alate...); (2) utjecaj uvođenih tehnologija na okolicu, okolinu i okoliš; (3) zadaće koje strategija razvoja zahtjeva od potvrdnoga sustava; (4) potrebu za dodatnom izobrazbom stručnjaka na svim razinama. Pritom se ne smije smetnuti s uma da govorimo o tehnologiji kao trojedinstvu društva, tehnike i gospodarstva (J. G. Beckmann). Vrhunska tehnologija traži i jasna mjerila za ocjenu rada onih koji ju ostvaruju. Tek će se s njima na svakoj razini djelovanja, od tehnologije preko tehnike, metode, vještine i postupka moći uspostaviti i stvaralačka poticajnost. Treba ocjenjivati inženjerove osobine, opću naobrazbu i stručnu naobrazbu, uvijek u ovisnosti s postignućem kojega cilja. Vršno je u svakoj zajednici, njezinoj politici, u temeljima na kojima počiva - njezino gospodarstvo, a vrh su gospodarstva inženjeri.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biotehnologija
POVEZANOST RADA