Naslov
Učestalost cerebrovaskularnog inzulta i značaj faktora rizika u razvoju bolesti (Epidemiološka studija - područje grada Osijeka)
(Frequency of stroke and the significance of risk factors in the development of the disease (Epidemiological study in the population of the Osijek area))

Autori
Palić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
07.12

Godina
1999

Stranica
117

Mentor
Barac, Boško

Ključne riječi
cerebrovaskularni inzult; čimbenici rizika; epidemiologija; Osijek
(stroke; risk factors; epidemiology; Osijek)

Sažetak
Cilj studije je bio: a) analizirati breme čimbenika rizika bolesnika s moždanim udarom u trenutku hospitalizacije i odnos endogenih čimbenika rizika, b) procijeniti incidenciju cerebrovaskularnog inzulta (CVI) u urbanom Osijeku i usporediti je s onom u urbanom Splitu, c) procijeniti relativni ishod CVI u tri neurološke klinike u Osijeku, Zagrebu i Splitu i d) ocijenti stanje primarne i sekundarne prevencije navedenih populacija te predložiti smjernice za buduće aktivnosti u prevenciji CVI. Temeljni materijal disertacije čine bolesnici s CVI s područja grada Osijeka u 1989. godini, u trenutku hospitalizacije u Kliničkoj bolnici Osijek. Radi usporedbe je izvršena retrogradna komparativna analiza prema dobi, spolu i dijagnozi istovremeno liječenih bolesnika u Neurološkoj klinici KBC Zagreb (Rebro) i Odjelu za neurologiju KB Split. Analizirani su čimbenici rizika za moždani udar: hipertenzija, dijabetes, hiperkolesteremija i hipertrigliceridemija te srčane bolesti korištenjem relevantnih kliničkih i laboratorijskih podataka. Ukupno je analizirano 709 hospitaliziranih bolesnika s CVI, od toga 236 u Osijeku, 253 u Splitu i 220 u Zagrebu koji su razvrstani prema pojednostavljenoj modifikaciji Desete revizije Međunarodne klasifikacije S.Z.O. na cerebrovaskularnu ishemiju � infarkt (šifra I 63), intracerebralno krvarenje � ICH (šifra I 61) i subarahnoidalno krvarenje � SAH (šifra I 60). Analiza incidencije tipa CVI prema spolu i dobnim skupinama rađena je u Osijeku i Splitu, ali ne i u Zagrebu, budući da je obuhvaćena samo jedna velika bolnica, a ne sva populacija Zagreba. U Osijeku je pronađena veća incidencija na 10000 stanovnika nego u Splitu za sva tri oblika CVI: za ICH 1, 6 puta veća, za SAH 2, 3. Postoji tendencija rasta CVI u srednjoj životnoj dobi. � Kao najveće breme čimbenika rizika utvrđena je visoka pojavnost arterijske hipertenzije u Osijeku (68, 6%), analogna onoj u Zagrebu (70%), dok je u Splitu bila statistički značajno manja (32, 4%). Pojavnost srčanih bolesti u Osijeku je 24, 2%, slična onoj u Splitu. Dijabetes u Osijeku je zastupljen s 16, 9%, najviše u bolesnika s ishemijom (21%), a manje kod onih s intracerebralnom hemoragijom (4, 7%) ; kod bolesnika sa SAH-om nije bilo dijabetesa. U Osijeku je i kolesterol bio značajnije zastupljen nego u bolesnika u Splitu. Slično su i trigliceridi značajno veći rizični faktor u Osijeku nego u Zagrebu i Splitu. Komparacijom čimbenika rizika u bolesnika s CVI hospitaliziranih u Osijeku, Splitu i Zagrebu ustanovljeno je da je arterijska hipertenzija najznačajniji čimbenik rizika u nastanku moždanog udara u sva tri grada (prvi rang), osobito u Osijeku i Zagrebu, a manje u Splitu. Postoji slična značajna razlika za kolesterol (Osijek drugi rang, Zagreb treći rang, Split četvrti rang) i trigliceride (Osijek treći rang, Zagreb i Split peti rang) između navedenih gradova. Srčane bolesti su u Zagrebu i Splitu u drugom, a u Osijeku u četvrtom rangu, a dijabetes u Zagrebu je na trećem mjestu, u Splitu na četvrtom, a u Osijeku na petom mjestu. � Ishod bolesti je posebno analiziran u sva tri centra. Kod ishemičnog CVI letalni je ishod češći u Osijeku i Zagrebu nego u Splitu, što je u skladu s lokalnom zastupljenošću rizičnih faktora. Visoki letalitet u bolesnika s CVI u Osijeku, osobito kod hemoragičnih oblika inzulta, prvenstveno je posljedica općega stanja liječenih bolesnika s prisutnim čimbenicima rizika. Uspoređujući podatke ishoda bolesti nađen je najveći postotak umrlih u Zagrebu, ali i najveći broj preživjelih s teškom hemiparezom, dok je najmanji broj takvih bolesnika u Osijeku. Letalitet muškaraca s CVI znatno je veći u muškaraca u Osijeku nego u Splitu, premda je njihov broj kod prijema bio gotovo identičan. Za razlike u letalitu između Osijeka i Splita mogu se okriviti regionalne razlike u čimbenicima rizika koji već u startu daju slabije izglede za izlječenje u Osijeku. Rezultati istraživanja pokazuju da u Osijeku postoji vrlo velika ugroženost populacije u dobi s punom radnom aktivnošću. Iz navedenih nalaza proizlaze mjere koje je potrebno provoditi u primarnoj i sekundarnoj zaštiti populacije, a koje se prvenstveno odnose na promjene u načinu života i navika, posebno prehrane.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA