Naslov
Prilog poznavanju flore NP Paklenica
(Contribution to the flora of Paklenica National Park)

Autori
Alegro, Antun ; Biljaković, Morana ; Ostojić, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka priopćenja Sedmog hrvatskog biološkog kongresa = Proceedings of abstracts of the papers of the Seventh Congress of Croatian Biologists / Ljubešić, Nikola - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2000, 301-302

ISBN
953-6241-04-8

Skup
Hrvatski biološki kongres (7 ; 2000)

Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 24.09.2000. - 29.09.2000

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
flora; NP Paklenica; Velebit; Hrvatska
(flora; Paklenica National Park; Velebit; Croatia)

Sažetak
Iako floristička istraživanja Velebita započinju još 1802. i traju do danas ne postoji jedinstveni popis flore područja obuhvaćenog NP "Paklenica". Stoga smo u lipnju 1999. počeli s popisivanjem i kartiranjem flore. Kako bi dobili reprezentativan uvid u sastav i raznolikost flore za preliminarno istraživanje odabran je transekt od ulaza u park (40 m n.m.)do Vaganskog vrha (1756 m n.m.). Popisana je flora svih prirodnih i antropogenih zajednica (prema postojećim vegetacijskim kartama) duž tog transekta. Dosad je zabilježeno 624 biljnih svojti iz 85 porodica. Najzastupljenije porodice su Asteraceae s.l. s 88 svojti (14, 1%), Fabaceae s 47 svojti (7, 5%), Poaceae s 46 svojti (7, 4%), Lamiaceae s 45 svojti (7, 2%), Apiaceae s 33 svojte (5, 3%) i Caryophyllaceae s 32 svojte (5, 1%). Uz velik broj svojti područje Parka je i "susretište" ilirskih i alpskih, te mediteranskih i kontinentalnih vrsta uz velik broj endema (preko 20 svojti). Iz usporedbe vegetacijske karte (stare cca 30 godina) sa sadašnjim stanjem na terenu vidljivo je da pašnjaci, livade, šikare i tuderalna staništa zaraštavaju i prelaze u različite tipove šumske vegetacije što dovodi do smanjenja stanišne raznolikosti, a time i do pada broja vrsta. Uzrok tomu je depopulacija i napuštanje tradicionalnih oblika stočarstva i poljodjelstva. Umjerena ljudska djelatnost nužna je stoga za održavanje sadašnjeg stupnja biodiverziteta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA