Pregled bibliografske jedinice broj: 500861
Temeljni aspekti filozofije religije kod Vladimira Solovjeva s posebnim osvrtom na predavanja o 'bogočovještvu'
Temeljni aspekti filozofije religije kod Vladimira Solovjeva s posebnim osvrtom na predavanja o 'bogočovještvu' // Diacovensia : teološki prilozi, 25 (2010), 1; 159-175 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 500861 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Temeljni aspekti filozofije religije kod Vladimira Solovjeva s posebnim osvrtom na predavanja o 'bogočovještvu'
(Fundamental Aspects of Vladimir Solovyov's Philosophy of Religion. With a Special Wiew on His "Lectures on the Divine Manhood")
Autori
Josip Oslić
Izvornik
Diacovensia : teološki prilozi (1330-2655) 25
(2010), 1;
159-175
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Solovjev; filozofija religije; "Predavanja o 'bogočovještvu'; božanski princip; etika; čovjek.
(Solovyev; Philosophy of Religion; "Lectures on the Divine Manhood"; divine principle; ethics; man.)
Sažetak
U ovomu prilogu autor pokušava rekonstruirati i evaluirati religijsko-filozofijske elemente u spisu "Predavanja o 'bogočovještvu'" Vladimira Solovjeva. Solovjev, ruski teolog, filozof i pjesnik, bio je, prije svega, religijski mislitelj. Imajući to na umu, može se reći kako – iako nije napisao knjigu pod tim nazivom – "filozofija religije" predstavlja bitan dio Solovjevljeve filozofije. Njegovi su glavni utjecaji Platon i kršćanska misao. Poradi toga njegova je filozofija religije dijaloški orijentirana i bitno povezana s etičkim pitanjima. U svojim "Predavanjima o 'bogočovještvu'" Solovjev pokušava filozofijski osvijetliti fenomen religije, i konsekventno tomu, utemeljiti smisao, ulogu i zadaću filozofije religije. Središnji je koncept njegove filozofije religije "božanski princip" koji je suprotstavljen "kaosu". "Božanski princip" mišljen je kao "vječno sve-jedinstvo" i "djelatna snaga jedinstva svega što jest". Filozofija religije također ima antropologijske implikacije: čovjek je biće koje sudjeluje u "božanskom principu" ; on je "veza" između svijeta i božanstva ; njegovo dostojanstvo proizlazi iz činjenice da je "stvoren na sliku Božju". Poradi toga, njegova je temeljna težnja da prihvati objavljenu istinu o "bogočovještvu". Čovjekova je "egzistencija" bitno obilježena s tri "kušnje": "kušnjom materijalizma", "kušnjom racionalizma" i "kušnjom moći". Zapadno društvo (kao i zapadna Crkva) nije se uspjelo oduprijeti ovim kušnjama. Glavni je način odupiranja daljnjoj degradaciji čovječanstva povratak kršćanskoj religiji (i kršćanskoj kulturi koja je otvorena "božanskom principu").
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Teologija
