Pregled bibliografske jedinice broj: 500853
Mit i kerigma. Pitanje demitologizacije k sebi dolazećega uma
Mit i kerigma. Pitanje demitologizacije k sebi dolazećega uma // Bogoslovska smotra, 74 (2005), 3; 705-727 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 500853 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mit i kerigma. Pitanje demitologizacije k sebi dolazećega uma
(Myth and Kerygma: A Question of Demythologization of the Mind Directed Towards Itself)
Autori
Josip Oslić
Izvornik
Bogoslovska smotra (0352-3101) 74
(2005), 3;
705-727
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
mit; logos; kerigma; demitologizacija; re-mitologizacija; mito-logika; tubitak; Rahner; Luhmann; Bultmann; Heidegger; Moltmann
(myth; logos; kerygma; demythologization; remythologization; myth-logic; Here-Being; Rahner; Luhmann; Bultmann; Heidegger; Moltmann.)
Sažetak
U ovome prilogu autor razmatra najprije odnos mita i logosa polazeći od racionalne novovjekovne destrukcije mita kao iracionalne tvorevine. Vraćajući se od logosa k mitu upravo se pokazuje da se nastanak novovjekovne umnosti bitno vezuje za njezin prekid s mitom, zbog čega je nastala jedna nova mitologija, mitologija uma koji cjelokupnu zbiljnost promatra kao svoju tvorevinu i kao rezultat ozbiljenja njegove autonomije. Taj prekid uma s mitom uzrokovao je istodobno i gubitak njegovog odnosa s onim nepoznatim, tajnovitim i neizrecivim, do čijeg nas praga uvijek iznova dovodi upravo mit. Povratak od logosa k mitu ima stoga značenje povratka čovjekovom izvornom iskustvu smisla vlastitoga bitka. Kao posredujuća točka na ovome putu razmatra se pojam kerigme koja kao navještaj ili ponuda jednoga puta upravo zahtijeva odluku i odgovorno nasljedovanje te poruke u vlastitom životu, bez čega i sama kerigma gubi svoj smisao. Tako se na koncu pokazuje da su koliko mitovi toliko i navještaji velikih religija ne samo put k smisaonom samorazumijevanju čovjekove egzistencije, nego i onaj horizont, u kojemu se i sam um može osloboditi od zarobljenosti samim sobom i stupiti na tlo nepoznatoga i tajnovitoga, čije paradokse on ne može više riješiti na »logički« način, već samo slušanjem, razumijevanjem i izvršavanjem onoga što ga pogađa u toj nepoznatosti i transcendentnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Teologija
