Naslov
Riječko iskustvo u liječenju ishemijske bolesti srca (LIBS studija)
(Rijeka experience in the treatment of ischaemic heart disease (LIBS study))

Autori
Miškulin, Rajko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet Rijeka

Mjesto
Rijeka

Datum
05.10

Godina
2010

Stranica
119

Mentor
Zaputović, Luka

Ključne riječi
čimbenici rizika; ishemijska bolest srca; liječenje.
(risk factors; ischaemic heart disease; treatment)

Sažetak
Cilj istraživanja: Odrediti prevalenciju kardiovaskularnih čimbenika rizika u bolesnika s ishemijskom bolesti srca (IBS) te analizirati primjenu standardne farmakoterapije u liječenju IBS. Ispitanici i metode: Retrospektivnom analizom obuhvaćeni su bolesnici (ukupno 1010 bolesnika) s akutnim Q i non-Q infarktom miokarda (AIM), stabilnom i nestabilnom anginom pektoris (AP), postinfarktnom AP, perkutanom koronarnom angioplastikom (PCA) i aortokoronarnim by pass graftovima-premosnicama (CABG), liječeni u Koronarnoj i Postkoronarnoj jedinici Klinike za internu medicinu Kliničkog bolničkog centra Rijeka (KBC Rijeka). Istraživanje je trajalo od 1998.-2003. godine, tako da se jedanput godišnje izvodilo kroz pet godina pod akronimom LIBS (Liječenje Ishemijske Bolesti Srca) I-V, u sklopu nacionalne studije LIBS, provedene u 34 bolnice Republike Hrvatske. Kroz petogodišnje razdoblje analizirala se prevalencija čimbenika rizika za IBS u hospitaliziranih bolesnika Primorsko-goranske županije, dijelom Istarske županije i Ličko-senjske županije. Analizirani su slijedeći čimbenici rizika: hipertenzija, šećerna bolest, kolesterol, trigliceridi, pušenje, obiteljska anamneza. Kroz svih pet LIBS istraživanja analizirana je farmakoterapija (acetilsalicilna kiselina, beta blokatori, ACE-inhibitori, statini, antagonisti kalcija, nitrati, diuretici, digitalis, koju su bolesnici uzimali pri prijemu u bolnicu, zatim farmakoterapija koju su dobivali za vrijeme hospitalizacije i terapija preporučena pri otpustu. Rezultati: U 1010 obrađenih bolesnika, 701 (69%) je bilo muškog spola, a najveći udio bolesnika su bili starija populacija, u dobi od 60 do 70 godina, njih 349 (35%). Prevalencija čimbenika rizika nije se bitno mijenjala u pet provedenih LIBS istraživanja. Pušača je bilo 377 (37%), bolesnika s pozitivnom obiteljskom anamezom 340 (34%). Hipertenziju je imalo 643 bolesnika (64%), a šećernu bolest 329 bolesnika (33%). Povišeni kolesterol je bio prisutan u 631 bolesnika (63%), a trigliceridi su bili povećani u 328 bolesnika (32%). Najveći dio bolesnika je primljen zbog Q infarkta (34%), zatim zbog stabilne AP (25%), a 22% zbog nestabilne AP. Farmakoterapija pri prijemu u bolnicu se kroz petogodišnje razdoblje nije bitno mijenjala glede primjene acetilsalicilne kiseline (40% bolesnika), beta blokatora (34% bolesnika), diuretika (20% bolesnika) te antagonista kalcija (25% bolesnika). U promatranom razdoblju došlo je do značajnog smanjenja u korištenju nitrata (59% vs. 29%, p=0, 023), a porasta primjene statina (7% vs. 29%, p=0, 032). Analiza farmakoterapije koja je primjenjena za vrijeme hospitalizacije i pri otpustu ukazuje na stabilan postotak bolesnika glede primjene acetilsalicilne kiseline (74%) i diuretika (21%). Uočen je stalan porast u propisivanju statina (23% vs. 55%, p=0, 021) i ACE-inhibitora (27% vs. 70%, p=0, 019), a sve manja primjena nitrata (88% vs. 65%), antagonista kalcija (33% vs. 21%) i digitalisa (17% vs. 7%). Značajne varijacije nađene su u primjeni beta blokatora, u smislu visokog rasta 2000. na 70% i 2002. na 83% te pada 2003. na 55%. Primjena fibrinolitičke terapije u AIM je porasla sa 15% na 32%. Također je značajno porasla primjena niskomolekularnog heparina u AIM sa 30% na 46%, dok se istodobno smanjila primjena nefrakcioniranog heparina. Zaključak: Prevalencija čimbenika rizika u analiziranom razdoblju se nije bitno smanjila, također ni na nacionalnoj razini. Nažalost, prevalencija čimbenika rizika na regionalnoj i nacionalnoj razini viša je nego u mnogim zemljama EU (EUROASPIRE I i II studija). Ipak, postignut je napredak u farmakoterapiji tijekom hospitalizacije, u smislu bolje primjene ESC smjernica za sekundarnu prevenciju IBS. Značajno je povećana primjena statina i ACE-inhibitora, a smanjeno propisivanje nitrata i antagonista kalcija. Jedino primjena beta blokatora nije pokazala očekivani kontinuirani porast. U razdoblju 1998.-2003. u KBC-u Rijeka se još nije rutinski vršila primarna PCI u AIM, stoga je glavna reperfuzijska metoda bila trombolitička terapija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA