Naslov
Pristup matematičkom modeliranju courseware-a
(Mathematical Model of Courseware)

Autori
Marasović, Kristina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Fak. prirodoslovno - mat. znanosti i odgojnih područja

Mjesto
Split

Datum
11.05

Godina
1999

Stranica
57

Mentor
Stankov, Slavomir

Neposredni voditelj
Stankov, Slavomir

Ključne riječi
Courseware; matematički model courseware-a
(courseware; mathematical model of courseware)

Sažetak
Primjena računalnih i informacijskih tehnologija u procesu obrazovanja zahtijevala je izradu posebnih programa namijenjenih za učenje pomoću računala, courseware-a. Cilj ovog diplomskog rada je izrada matematičkog modela courseware-a. Pod njegovom izradom podrazumijeva se da dijelove courseware-a, veze među njima te courseware u cjelini shvatimo kao matematičke objekte (skupove, funkcije, ...). Da bi mogli pristupiti matematičkom modeliranju courseware-a, potrebno je upoznati sve faktore koji utječu na oblikovanje courseware-a, kao i probleme na koje nailaze autori courseware-a. Riječ je o sljedećem: ˇ U okviru nastavnog procesa, učenika bi trebalo upoznati sa ciljevima učenja. To dovodi do pitanja kako formulirati ciljeve učenja da oni djeluju motivirajuće. ˇ Kako bi se nastavni sadržaj mogao što bolje prilagoditi sposobnostima učenika, potrebno ja ocijeniti učenikovo predznanje kao i znanje usvojenog danog sadržaja putem testiranja. Međutim, kako provjeriti je li učenik s razumijevanjem usvojio nastavni sadržaj? ˇ Učeniku je, preko posebne opcije, omogućena kontrola nad tijekom izvođenja pojedinih dijelova nastavnog sadržaja. U okviru toga postavlja se pitanje koji oblik kontrole u kojim situacijama dozvoliti. ˇ Motivacija je važan faktor u procesu učenja. Na koji način učenika intrinzično motivirati? Odgovori na ta pitanja prvi su korak u izradi matematičkog modela courseware-a. Matematičkom modeliranju courseware-a možemo pristupiti na više načina ovisno o tome kojim matematičkim objektima želimo predočiti courseware. U našem slučaju courseware je shvaćen kao skup koji se sastoji od osam usmjerenih grafova kojemu je pridružen i grafički prikaz. U okviru toga govorimo o algebarskom formalizmu za izgradnju courseware-a i grafičkom formalizmu. Pogledajmo u čemu se sastoji algebarski formalizam za izgradnju courseware-a. ˇ Najprije definiramo skup vrhova i skup lukova courseware-a. Vrhovi courseware-a predstavljaju: 1. nastavni sadržaj kojeg učenik treba usvojiti, 2. pitanja i zadatke kojima se ispituje učenikovo znanje u procesu učenja. Lukovi courseware-a predstavljaju: 1. slijed izvođenja pojedinih dijelova nastavnog sadržaja, 2. evaluirane odgovore, odnosno evaluirana rješenja zadataka. ˇ Kako vrhove i lukove trebamo dovesti u vezu, definirali smo funkciju incidencije courseware-a kao funkciju kojom povezujemo dva vrha courseware-a lukovima. ˇ Zatim promatramo restrikcije funkcije incidencije, točnije rečeno njih osam. Svakom restrikcijom definiramo određeni usmjereni graf courseware-a koji predstavlja jednu situaciju u procesu učenja. ˇ Sada je jasno da onda courseware mora biti skup tih usmjerenih grafova. Grafički formalizam sastoji se od grafičkog prikaza svakog usmjerenog grafa courseware-a. On je pokazan na primjeru nastavne jedinice "Centralna jedinica" nastavnog predmeta "Uvod u računarstvo" koji se sluša na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu u okviru sljedećih studijskih grupa: matematika - informatika, informatika - tehnička kultura, fizika - tehnička kultura, matematika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA