Naslov
Graditi i kipariti na zadarski način (primjeri recentnih urbanih devastacija na zadarskom području)
(Build and make a sculpture in Zadar (recent examples of urban devastation in the Zadar area))

Autori
Srhoj, Vinko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Zbornik 3. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti / Žmegač, Andrej - Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2013, 73-79

ISBN
978-953-6106-99-8

Skup
3. Kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.11.2010. - 27.11.2010

Vrsta sudjelovanja
Ostalo

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Zadar ; urbane instalacije ; skulpture ; dogradnje
(Zadar ; urban installations ; sculptures ; interpolations)

Sažetak
Rad razmatra problem odnosa prema prostoru, odnosno razne prostorne interpolacije u rasponu od urbanih instalacija do skulpturalnih ansambala i pojedinačnih kiparskih rješenja. Slučaj, kako je često nekritički opisivan, zadarskog graditeljskog i spomeničkog buma, problematizira se kao svojevrsni urbanističko- spomenički kaos i devastacija. Primjeri tzv. urbanih instalacija arhitekte Nikole Bašića analiziraju se kao primjeri akustično- svjetlosne kakofonije i infantilnog kiča. Pritom je Pozdrav suncu pozdrav okruglom ekranu, prepotentno skretanje pozornosti s šetnice uz rivu na instalacije koje su progutale vizuru obalne fronte. Svjetlosne interpolacije, razizemne, prizemne i uspravljene više su samodovoljne «atrakcije» nego rasvjetna tijela. Igranje na prvu asocijacijsku loptu, tzv. orguljama je pridružilo klavijaturu u funkciji klupa, a Suncu kružne fotonaponske ćelije koje glume planete. Posebna su priča skulpture Ratka Petrića. S blizu 30 skulptura Zadar je postao svojevrsni atelje na otvorenom jednog kipara kojega su spomenička rješenja otklizala u nenamjernu karikaturalnost. Problem su i druge skulpture rađene u novije vrijeme od rijetkog primjera zakašnjele socrealističke «stahanovštine» iz 80-ih godina Spomenika pomorcu, do jedne od najgorih monumentalnih skulptura podignutih u samostalnoj Hrvatskoj, u zadarskoj prigradskoj četvrti Arbanasi. Kao još jedan, svakako najkrupniji, kamen u mozaiku zadarskih urbanih promašaja, aneks je novog Muzeja antičkog stakla arhitekte Branka Silađina, gdje je klasicističkoj zgradi pridružen neprimjeren kubični dodatak koji ne stoji ni u suglasju niti u bilo kakvom dijalogu (pa i dobrodošloj polemici s tradicijom) s gradskim bedemom i palačom Cosmacendi na koju je prislonjen. Nadalje tu su i izrazito loši primjeri rasvjetljavanja gradskih bedema, potom, adaptacije Ribljeg restorana, moroskoka i rasvjete mosta, te spomeničko rješenja koje je trebalo komemorirati pobjedu u Domovinskom ratu. Ti primjeri govore da je suvremeni Zadar mjestimice arhitektonski, urbanistički i kiparski unakažen grad, oblikovan po ukusu onih koji s urbanom estetikom, koja je nešto više od zabavnog parka, nikada očigledno nisu ni bili na – ti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA