Pregled bibliografske jedinice broj: 500294
PRIMARNA PCI U LIJEČENJU KARDIOGENOG ŠOKA
PRIMARNA PCI U LIJEČENJU KARDIOGENOG ŠOKA // Liječnički vijesnik, 126 (2004), 65-65 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, ostalo)
CROSBI ID: 500294 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
PRIMARNA PCI U LIJEČENJU KARDIOGENOG ŠOKA
(PRIMARY PCI IN TREATMENT OF CARDIOGENIC SHOCK)
Autori
Nikolić Heitzler, Vjeran ; Babić, Zdravko ; Manola, Šime ; Bulj, Nikola ; Pintarić, Hrvoje ; Mihatov, Šime.
Izvornik
Liječnički vijesnik (0024-3477) 126
(2004);
65-65
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo
Ključne riječi
kardiogeni šok; primarna PCI; učestalost
(cardiogenic shock; primary PCI; incidence)
Sažetak
CILJ: Kardiogeni šok je jedna od najtežih komplikacija akutnog infarkta miokarda. U bolesnika liječenih konzervativno s prosječnom smrtnošću od oko 80%, a bez značajnog poboljšanja nakon uvođenja streptokinaze. Značajno sniženje smrtnosti od kardiogenog šoka postignuto je uvođenjem primarne perkutane koronarne intervencije (PCI) u liječenje akutnog infarkta miokarda sa ST-elevacijom (STEMI). Autori prikazuju vlastite rezultate, te pokazatelje odgovorne za razvoj i ishod kardiogenog šoka. METODE: U periodu između 01. listopada 2000, od kada je primarna PCI permanentno uvedena u liječenje STEMI u Zavodu za kardiovaskularne bolesti Interne klinike Kliničke bolnice "Sestre milosrdnice", i 15. veljače 2004. godine hospitalizirano je 734 bolesnika sa STEMI dijagnozom od čega je njih 333 ( 45, 4%) liječeno primarnom PCI. REZULTATI: Kardiogeni šok se razvio u 64 (8, 7%) ispitivanih bolesnika, 33 njih liječeno je primarnom PCI (9, 9%), dok je 31 liječeno konzervativno (7, 7%). U bolesnika s kardiogenim šokom, u odnosu na bolesnike sa STEMI bez kardiogenog šoka, veća je učestalost zahvaćenosti donje stjenke (60, 9% nasuprot 32, 2%, p<0, 01) i posebice pridruženog infarkta desnog ventrikula (39, 1% nasuprot 6, 6%, p<0, 01). U onih liječenih primarnom PCI s kardiogenim šokom u odnosu na bolesnike bez kardiogenog šoka veća je učestalost zahvaćenosti desne koronarne arterije (60, 6% nasuprot 45, 3%, p>0, 05) . Za razliku od toga, smrtnost u kardiogenom šoku je veća kod zahvaćenosti prednje stjenke u odnosu na donju stjenku kako u podskupini liječenih konzervativno (86, 7% nasuprot 75, 0%, p>0, 05) tako i liječenih primarnom PCI (70, 0% nasuprot 21, 7%, p<0, 01), odnosno kod zahvaćenosti lijeve silazne koronarne arterije u odnosu na desnu (58, 3% nasuprot 25, 0%, p<0, 05). Smrtnost u kardiogenom šoku je veća u bolesnika liječenih konzervativno u odnosu na liječene primarnom PCI (80, 6% nasuprot 36%). ZAKLJUČAK: Kardiogeni šok u STEMI češći je kod zahvaćenosti donje stjenke lijevog ventrikula i pridruženog desnog ventrikula, te desne koronarne arterije, no smrtonosniji kod zahvaćenosti prednje stjenke i lijeve silazne koronarne arterije. Smrtnost od kardiogenog šoka je znatno niža kod liječenih primarnom PCI u odnosu na konzervativo liječenje.
Izvorni jezik
Engleski
POVEZANOST RADA
Profili:
Zdravko Babić
(autor)
Šime Manola
(autor)
Hrvoje Pintarić
(autor)
Nikola Bulj
(autor)
Vjeran Nikolić-Heitzler
(autor)
Šime Mihatov
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
- MEDLINE