Pregled bibliografske jedinice broj: 500204
Dijalog u hrvatskome filmu
Dijalog u hrvatskome filmu // Proučavanja diskursa i dijaloga između teorije, metoda i primjene / Karabalić, Vladimir i Varga, Melita Aleksa (ur.).
Osijek: HDPL i Filozofski fakultet Osijek, 2010. str. 107-108 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 500204 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dijalog u hrvatskome filmu
(Dialogue in the Croatian Film)
Autori
Vlašić Duić, Jelena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Proučavanja diskursa i dijaloga između teorije, metoda i primjene
/ Karabalić, Vladimir i Varga, Melita Aleksa - Osijek : HDPL i Filozofski fakultet Osijek, 2010, 107-108
ISBN
978-953-314-019-3
Skup
XXIV. međunarodni znanstveni skup Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, "Proučavanja diskursa i dijaloga između teorije, metoda i primjene"
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 20.05.2010. - 22.05.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
filmski dijalog; govorna prirodnost; dijalekt; standard
(dialogue; speech naturalness; dialect; standard speech)
Sažetak
Analizirali su se dijalozi u filmovima: Koncert, Martin u oblacima, Imam dvije mame i dva tate, Kad čuješ zvona, Tko pjeva zlo ne misli, Razmeđa, Mećava, Izgubljeni zavičaj, Glembajevi, Kako je počeo rat na mom otoku i Blagajnica hoće ići na more. Dijalog je osnovni način izlaganja dramskog djela, a osnovna je struktura i filmskoga govora. Usporedba teksta koji je realiziran u filmu i književnih predložaka prema kojima su neki od filmova rađeni pokazala je da scenarist koji teži spontanom, uvjerljivom i realističnom govoru dokida duge dijaloge u romanima te stilizacije i poetizacije u dramskim tekstovima. Čak su i u stiliziranim filmovima (primjerice u Glembajevima i u Koncertu) dijalozi znatno skraćeni (npr. filmski dijalog između Leonea i oca čini trećinu Krležina dijaloga). Budući da se hrvatskomu filmu često zamjeraju papirnati dijalozi, u istraživanju se ispitivalo koliko je govor u dijalozima prirodan i kakav je to prirodan govor? Govor na dijalektu ocijenjen je prirodnijim od govora na standardu. Pokazalo se da su slušni stimulusi u kojima sugovornici izmjenjuju kraće replike bolje ocijenjeni od onih u kojima je prezentirana samo duža replika jednog sugovornika jer takvi zvuče kao da govore sebi, a ne nekom drugom liku, pa su sličniji monolozima nego dijalozima. Rezultat je potvrdio tezu da dugi dijalozi često usporavaju filmski ritam i slabe zanimanje gledatelja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-0000000-0874 - Govorna stilistika u književnoj i javnoj komunikaciji (Vuletić, Branko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Jelena Vlašić Duić
(autor)