Naslov
Istraživanje rizičnih čimbenika ateroskleroze u bolesnika s bubrežnom insuficijencijom
(Investigation risk markers of atherosclerosis in the patients with chronic renal failure)

Autori
Wagner, Jadranka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski

Mjesto
Zagreb

Datum
16.12

Godina
2004

Stranica
119

Mentor
Stavljenić-Rukavina, Ana

Ključne riječi
kronična bubrežna insuficijencija; hemodijaliza; ateroskleroza; oksidacijski stre; antioksidansi
(cronic renal failure; haemodialysis; artherosclerosis; oxidative stress; total antioxidant capacitiy)

Sažetak
Dosadašnjim znanstvenim istraživanjima utvrđeno je da je najznačajniji uzročnik visoke stope mortaliteta i morbiditeta kod bolesnika s KBI upravo ateroskleroza. Iako u nastanku ateroskleroze sudjeluju mnogi čimbenici, dislipidemija i oksidacijski stres zacijelo su najvažniji čimbenici rizika kod bolesnika s KBI koji su na hemodijalizi. Svrha ovog rada bila je istražiti utjecaj slobodnih radikala kao rizičnih čimbenika ateroskleroze u bolesnika s KBI te utvrditi u kojem opsegu postupak hemodijalize utječe na stanje antioksidacijskog sustava u tih bolesnika. Specifični su ciljevi istraživanja bili: • Procijeniti rizik ateroskleroze u bolesnika s kroničnom bubrežnom insuficijencijom na hemodijalizi mjerenjem lipidnog statusa (CHE-ukupni, Tg, HDL-C, LDL-C, Lp(a), apoA1 i apoB2), homocisteina i CRP-a • Procijeniti djelovanje antioksidansa kao odgovor na stvaranje slobodnih radikala kod oksidacijskih stresova, tj. lipidne peroksidacije mjerenjem koncentracije oLAB, TAS-a, MDA i aktivnosti MPO-a. • Procijeniti utjecaj hemodijalize na aktivnosti specifičnih enzima – antioksidanata GPx, GSH-Rd i SOD-a. • Kakve i kolike su antioksidacijske zalihe bolesnika na hemodijalizi mjerenjem koncentracija antioksidanata (transferin, feritin, ceruloplazmin, haptoglobin, albumin, glutation peroksidaza, glutation reduktaza, superoksid dismutaza, urati, vitamin E). Istraživanje je provedeno na uzorku od 59 bolesnika (20-75godina) s KBI koji su na postupku periodične hemodijalize. Ispitane su 32 osobe muškog spola i 27 osoba ženskog spola. Najveći udio u uzorku imali su bolesnici starosne dobi od 62 do 75 godina (37, 29%). Dobiveni rezultati uspoređivani su s rezultatima kontrolne skupine koja je također brojala 59 ispitanika (21-67 godina). Kontrolnu skupinu sačinjavalo je 20 ispitanika muškog spola i 39 ispitanika ženskog spola. Uzorci krvi oduzimani su od bolesnika s KBI koji su na hemodijalizi prije i poslije hemodijalize. Učinjena su četiri uzorkovanja unutar redovnog kontrolnog pregleda općeg stanja bolesnika u vremenskim razmacima od četiri mjeseca. Statističkom analizom rezultata dobivenih u ovom radu te usporedbom istih s prije provedenim i objavljenim studijama drugih istraživača može se zaključiti: • mjerenjem vrijednosti pokazatelja lipidnog statusa potvrđeno je stanje dislipidemije • mjerenjem pokazatelja oksidacijskog stresa (koncentracije MDA, aktivnost o-LAB, aktivnost MPO-a i koncentraciju TAS-a) prije hemodijalize u odnosu na zdravu populaciju statistička analiza rezultata ukazala je na značajne promjene što ukazuje na prisutnost oksidacijskog stresa u ovih bolesnika ; Spearmanov test korelacije nije dao potvrdu statističke povezanosti ovih parametara što nam sugerira da pokazatelje lipidne peroksidacije moramo promatrati zasebno • mjerenjem aktivnosti specifičnih enzima – antioksidanata (SOD, GPx, GSH-Rd u lizatu eritrocita) utvrđene su statistički značajne razlike u aktivnostima enzima prije i poslije hemodijalize, kao i u odnosu na zdravu populaciju, što znači da se mora voditi računa o kvaliteti i načinu hemodijalize kako bi se sačuvali enzimi -antioksidansi • mjerenjem enzimskih i ne-enzimskih antioksidansa koji čine prirodnu obranu organizma (aktivnosti SOD, GPx, GSH-Rd i koncentracije transferina, feritina, ceruloplazmina, albumina i haptoglobina) te izvanstaničnih antioksidansa koji se ubrajaju u tzv. “hvatače slobodnih radikala” (koncentracije urata i vitamina E) antioksidativne zalihe uremičnih bolesnika prikazane su značajno manje nego u zdravih ispitanika. Statističkom obradom nije potvrđena povezanost pojedinih antioksidansa s ukupnom antioksidacijskom sposobnosti. Ostaje tvrdnja da je važno uz ukupni antioksidacijski status i pojedinačno mjeriti glavne antioksidante kako bi se odredila njihova stvarna zaliha i aktivnost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA